Neposredan povod za novu uzbunu bilo je otkazivanje razmještaja američke oklopne brigade ‘Black Jack’ iz Fort Hooda u Teksasu u Poljsku. Riječ je o borbenoj postrojbi 2. oklopne brigade 1. konjičke divizije, čiji su se pripadnici pripremali za devetomjesečnu rotaciju u Europi. Prema Defense Newsu, brigada je 1. svibnja već obavila svečanost spremanja zastava uoči odlaska, a dio prethodnice i opreme već je bio upućen prema Poljskoj.

ABC News objavio je da je Pentagon iznenada odustao od slanja oko 4200 vojnika u Poljsku, čime bi se američka borbena moć u toj zemlji smanjila gotovo za polovicu. Odluka je, prema istom izvoru, iznenadila i dio obrambenih dužnosnika i američke zakonodavce.

No potom je uslijedio novi obrat. Associated Press piše da je Trump 22. svibnja najavio slanje dodatnih 5000 američkih vojnika u Poljsku, samo nekoliko tjedana nakon najava smanjenja američke vojne prisutnosti u Europi. Taj potez izazvao je zbunjenost među saveznicima, jer je došao nakon odluke o povlačenju oko 5000 vojnika iz Njemačke i otkazivanja rotacije u Poljskoj.

Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je saveznicima da će se američka prisutnost u Europi ‘prilagoditi’, navodeći obveze SAD-a u Indo-Pacifiku, na Bliskom istoku i zapadnoj polutci. Prema Guardianu, Rubio je rekao i da je Trump razočaran time što se saveznici iz NATO-a nisu aktivnije uključili u američke operacije povezane s Iranom, što će biti jedna od tema idućeg summita saveza.

Time je otvoreno pitanje koje se u europskim vojnim krugovima više ne smatra samo teorijskim: što ako SAD u idućoj krizi ne bude pouzdan oslonac NATO-a?

The Economist je ovih dana objavio analizu o europskom ‘tajnom planu B’ za slučaj da NATO, zbog američkog zaokreta, postane neoperativan. U središtu rasprave je pitanje mogu li europske države stvoriti vlastitu zapovjednu strukturu koja bi mogla djelovati i bez američke potpore.

Problem je u samoj arhitekturi NATO-a. Vrhovni saveznički zapovjednik za Europu, SACEUR, vodi savezničke operacije, a tu dužnost tradicionalno obnaša američki general koji je ujedno i zapovjednik američkih snaga u Europi. Trenutačni SACEUR je američki general Alexus G. Grynkewich.

NATO-ov članak 5 propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, ali svaka članica sama određuje kakvu će pomoć pružiti, a ona ne mora nužno uključivati uporabu vojne sile. Upravo zato politička volja Washingtona ostaje presudna za vjerodostojnost odvraćanja.

Kao moguća osnova europskog pričuvnog sustava sve se češće spominju Združene ekspedicijske snage, odnosno JEF, koalicija pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva. U njoj su Danska, Estonija, Finska, Island, Latvija, Litva, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Službeni britanski dokument navodi da je glavno područje interesa JEF-a krajnji sjever Europe, sjeverni Atlantik i Baltik, upravo prostor koji bi bio ključan u slučaju ruske prijetnje.

JEF, međutim, nije zamjena za NATO. Nije riječ o stalnoj vojsci, nego o okviru za brzo okupljanje snaga koje mogu djelovati u krizama, od humanitarnih operacija do borbenih zadaća. Osim toga, u njemu nema nekih ključnih europskih vojnih sila, poput Francuske, Njemačke i Poljske.

Zato europski ‘Plan B’ ne znači samo kupnju više tenkova, projektila i zrakoplova. On bi podrazumijevao mnogo teži zadatak: stvaranje zapovjednog, obavještajnog, komunikacijskog i logističkog sustava koji bi mogao djelovati i ako američka potpora izostane ili postane politički upitna.

NATO-ov vrhovni zapovjednik Grynkewich ovoga je tjedna pokušao umiriti saveznike, poručivši da smanjenje američke prisutnosti neće kratkoročno ugroziti obrambene planove saveza te da će proces trajati godinama, dok europske snage ne preuzmu veći dio tereta. Reuters navodi da je u Europi trenutačno oko 80.000 američkih vojnika.

No sama činjenica da se u europskim stožerima sada ozbiljno raspravlja o djelovanju bez američkog vodstva pokazuje koliko se promijenila sigurnosna slika kontinenta. Odvraćanje počiva na vjerodostojnosti. Ako se saveznici počnu pitati hoće li se najmoćnija članica saveza pojaviti u trenutku krize, Europa više ne može izbjeći pitanje vlastite obrambene samostalnosti, navodi Newsflix.