Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek poručio je u Saboru da se izmjenama Zakona o javnoj nabavi povećavaju pragovi, kao i transparentnost sustava te smanjuje administrativno rasterećenje, dok su iz oporbe pozdravili iskorake, uz upozorenje da ostaju ključni problemi.
''Određuje se povećanje vrijednosnih pragova za primjenu zakona o javnoj nabavi tako da se isti više ne primjenjuje na nabavu roba i usluga te procijenjene vrijednosti manje od 50 tisuća eura te za nabavu radova procijenjen vrijednosti 100 tisuća eura'', kazao je Romek predstavljajući u utorak zastupnicima konačni prijedlog zakona.
Državni tajnik naglasio je da se prijedlogom zakona također želi administrativno rasteretiti jedinice lokalne samouprave, olakšati poslovanje gospodarskih subjekata koji sudjeluju u postupku javne nabave te digitalizirati cijeli proces, tako što će svi pozivi biti dostupni na Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN).
Romek: Neisplata plaća razlog za isključenje iz postupka javne nabave
Kada je riječ o jednostavnim nabavama za robe i usluge, procedura ovisi o pragovima procijenjene vrijednosti.
''One do 15 tisuća eura provode se bez posebnih pravila. Od 15 do 25 tisuća eura, vi možete određenim izvođačima poslati poziv. To nije javno, ali na kraju postupka vi to morate objaviti. Za one od 25 do 50 tisuća eura, vi imate otvoren poziv kroz sustav EOJN gdje i drugi izvođači u sustavu vide poziv i imaju se pravo javiti'', pojasnio je državni tajnik.
HDZ-ova zastupnika Tomislava Zadru zanimalo je može li se zatvoriti prostor za netransparentna djelovanja, a kao primjer je naveo ''umjetna dijeljenja predmeta nabave''.
''Što se tiče cijepanja, ne postoji zakonsko rješenje koje će spriječiti neke naručitelje da idu u cijepanje, no tu postoje sustavi kontrole. Jedino što još možemo jest dodatno podignuti svijest, kao i kazne. Transparentnost nam je glavni cilj ovog zakona'', odgovorio je Romek.
Zastupnik SDP-a Arsen Bauk pitao je hoće li se u sustav javne nabave uključiti i nacionalni sportski savezi, na što je državni tajnik odgovorio da su oni i sada u sustavu ukoliko iz javnih sredstava primaju više od 50 posto svog proračuna.
Boris Piližota (SDP) upozorio je da pokrenuti postupci javne nabave često završe nedovršenim projektima te probijanjem rokova i troškova. ''Zašto niste uveli sustav koji bi pratio kako se ugovori izvršavaju, odnosno tko kasni, tko ne izvršava obveze i tko probije cijene'', upitao je.
Državni tajnik najavio je uspostavu registra ugovora u sustavu EOJN, putem kojeg će biti vidljive sve navedene stavke.
Mostov zastupnik Ivica Ledenko predlaže da se iz postupka isključe oni koji s radnicima nemaju sklopljen kolektivni ugovor ili da se dodano boduju oni koji imaju sklopljen kolektivni ugovor.
''Ta bi mjera osigurala da se javni novac troši kod poslodavaca koji imaju visoke radne standarde, to Vlada može regulirati'', istaknuo je.
Romek se složio da je potrebno poticati kolektivno pregovaranje te dodao da je kazneno djelo neisplate plaće dodano na listu razloga za isključenje gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave.
Oporba pozdravlja izmjene, no upozorava da zakon ne rješava ključan problem
Oporba pozdravlja kao dobre elemente ovoga prijedloga digitalizaciju, obvezu objave jednostavne nabave kroz elektronski oglasnik javne nabave, objavu izmjena ugovora, jačanje kontrole sukoba interesa te socijalni kriterij isključenja zbog neisplate plaća. No, i dalje ne vide da zakon rješava ključan problem, a to je suzbijanje korupcije.
"Imali smo uhićenja, povrate europskih sredstava, upozorenja državne revizije i ključno je pitanje jesmo li dobili zakon koji sprječava ponavljanje tih situacija ili koji je tehnički dotjeran, ali suštinski nepromijenjen", rekao je Piližota uime Kluba SDP-a.
Dodao je kako donosimo zakon koji jača digitalne procedure, ali ne i političku odgovornost. Ostaju ključni problemi, poručio je, a to su neodgovornost za izvršenje ugovora, nedostatak obvezne evidencije ozbiljnih povreda ugovora te nejasni kriteriji javnog interesa. "Građani su se previše puta uvjerili kako javna nabava može postati prostor pogodovanja, zatvorenih krugova i naknadnog popravljanja ugovora, a odgovornost svih nas je da takav sustav promijenimo", kazao je.
Vlada i dalje ostavlja vrata otvorena mogućoj korupciji, ustvrdio je Božo Petrov (Klub Mosta) te plastično pojasnio: "povećali su kokošinjac, ali i vrata za lisice".
"Povećavate novac koji se može dijeliti mimo javnih natječaja, a ne uvodite dovoljno jak nadzor. Tražili smo javnu godišnju analitiku jednostavne javne nabave, da izvješćujete Sabor koliko je novaca otišlo, tko su bili naručitelji, kao i jasne protokole, da omogućite jasan zakonski standard po kojem ćete dokazivati javni interes, nažalost, ništa od toga niste napravili", naveo je ključne zamjerke.
U kontekstu teme izvlačenja novca iz raznih sportskih saveza, njegov stranački kolega Marin Miletić naglasio je nužnost uspostave sustava koji će onemogućiti pojedincima da koriste političke poluge moći i izvlače novac iz sustava.
Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika), također, je problematizirao povećanje pragova bez jačanja kontrole, no zadovoljan je što se odustalo od propisivanja obvezne primjene posebnih uzanci u ugovorima o građenju u javnoj nabavi, koje bi rezultiralo štetnim posljedicama za državu, lokalne jedinice i sve druge obveznike javne nabave kada nešto žele graditi.
"Naša stranka Drito je jedina, vodeći se strukom, a ne lobijima, reagirala na ovo i tražila od Vlade da odustane od toga. Drago nam je da ste nas poslušali", rekao je, a državni tajnik istaknuo kako Ministarstvo nije ni znalo za taj prijedlog stranke Drito.
"Njihov prijedlog nije došao do Ministarstva, odlučili smo se na to nakon konzultacija s pravosudnim institucijama, lokalnim, regionalnim i gradskim institucijama, ali drago mi je da smo se našli na zajedničkom putu", rekao je Romek.
HDZ: Izmjenama javna nabava postoje učinkovit alat razvoja
Iako imaju zamjerke, Klub IDS-a, PGS-a, UNIJE i ISU-PIP-a će ovaj prijedlog podržati, najavio je njihov zastupnik Anteo Milos, pojasnivši kako su ga riječi državnog tajnika uvjerile da se njime ide u dobrom smjeru.
"Zakon donosi pozitivne pomake, no kada pogledamo dublje, moramo se zapitati idemo li ovim izmjenama zaista prema modernom, europskom sustavu ili samo formalno ispunjavamo minimalne zahtjeve, stvarajući usput neka nova uska grla za naše poduzetnike i naručitelje. Hrvatska je ovime zemlja s pravilima koja su stroža od europske prakse, a bez da smo vjerojatno izgradili infrastruktura koja bi ta pravila učinila učinkovitima, ali državni tajnik garantira da će sustav biti jednostavan, efikasan i dostupan svima", rekao je.
HDZ-ova Magdalena Komes poručila je kako predloženim izmjenama javna nabava prestaje biti administrativna prepreka i postaje učinkovit alat razvoja.
"Javna nabava čini značajan dio gospodarske aktivnosti države, svaki postotak učinkovitosti u tom sustavu znači milijune eura uštede, svaki iskorak u transparentnosti znači jačanje povjerenje građana, a svako pojednostavljenje procedura znači bržu realizaciju projekata koji poboljšavaju kvalitetu života naših građana. Zato ove izmjene treba promatrati kao važan korak ka modernijem, učinkovitijem i transparentnijem sustavu", navela je.