Prema navodima neimenovanih čelnika nordijskih obavještajnih službi i visokih vojnih dužnosnika, Moskva jača vojnu prisutnost uz granice s Finskom, Norveškom i baltičkim državama, javlja Kyiv Independent.

Sugovornici upozoravaju da je rizik od mogućeg ruskog napada u sljedeće jedne do tri godine najveći dosad jer Europa još uvijek radi na jačanju svojih obrambenih sposobnosti. 'To bi bio rat koji bi se vodio u svim domenama – na kopnu, u zraku, na moru, u svemiru i u kibernetičkom prostoru', rekao je bojnik Brian Nissen.

Dokumenti NATO-a i procjene više europskih država, navodi DR, pokazuju da sigurnosna prijetnja raste. Švedska vojna obavještajna služba procijenila je da Rusija povećava broj borbenih postrojbi u sklopu priprema za mogući sukob.

'Ovo nije samo pokazivanje sile'

'Ne vjerujemo da su ondje samo radi pokazivanja sile. Riječ je o stvaranju kapaciteta za suočavanje s NATO-om u većem sukobu u budućnosti', rekao je šef švedske obavještajne službe Thomas Nilsson.

Britanski Telegraph objavio je geolocirane satelitske snimke koje pokazuju nove vojarne, skladišne objekte i drugu vojnu infrastrukturu uz rusko-finsku granicu. U tijeku je i izgradnja nove vojne baze u ruskoj Kareliji, uz granicu s Estonijom zabilježena je povećana prisutnost vojnih vozila, a šire se i vojni kapaciteti u ruskoj eksklavi Kalinjingradu.

NATO procjenjuje da bi Rusija do 2029. mogla biti spremna za napad

Zapovjednik njemačke kopnene vojske, general-pukovnik Christian Freuding, upozorio je u razgovoru za Politico da bi Rusija do 2029. godine mogla biti spremna za napad na neku od država članica NATO-a.

'Svih 32 članica NATO-a slažu se u procjeni da bi Rusija do 2029. godine mogla steći sposobnost za napad na jednu od članica Saveza. To nije njemačka procjena, već obavještajna procjena usuglašena u NATO-u', rekao je Freuding, dodajući da bi se takav scenarij mogao ostvariti i ranije.

Njegove izjave podudaraju se sa zaključcima istrage danskog DR-a o jačanju ruske vojne prisutnosti uz granice NATO-a. Freuding je upozorio da njemačka vojska mora ubrzano povećavati spremnost te poručio da je 'vrijeme ključan faktor'.

Iako su europske zemlje nakon ruske invazije na Ukrajinu povećale obrambena izdvajanja, među saveznicima i dalje postoje različita stajališta o razini ulaganja potrebnoj za odvraćanje Rusije.

Dodatnu zabrinutost izazivaju rasprave o budućoj ulozi Sjedinjenih Država u europskoj sigurnosti. Europski dužnosnici posljednjih mjeseci sve češće propituju kako bi NATO reagirao u slučaju napada na neku od članica Saveza tijekom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Rusija bi mogla iskoristiti teritorij Bjelorusije?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sredinom svibnja upozorio je da bi Rusija mogla iskoristiti teritorij Bjelorusije za eventualne operacije protiv susjednih članica NATO-a.

Posebna pozornost pritom se usmjerava na koridor Suwałki između Poljske i Litve, a njega vojni analitičari godinama smatraju jednom od najosjetljivijih točaka obrane istočnog krila NATO-a.