U sjevernom Atlantiku, južno od Grenlanda i Islanda, već desetljećima se događa neobičan fenomen. Dok se veći dio svjetskih oceana zagrijava, na tom području temperatura mora pada. Novo istraživanje donosi moguće objašnjenje te anomalije i upozorava da bi svijet mogao biti bliže jednoj od najopasnijih klimatskih prekretnica
Područje koje su znanstvenici nazvali hladnom mrljom (cold blob), odnosno 'rupom u zagrijavanju', od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzrocima tog fenomena. Jedna teorija polazila je od promjena u vjetrovima i naoblaci dok je druga tvrdila da je riječ o znaku slabljenja ključnog sustava oceanskih struja koje prenose toplinu. Novo istraživanje snažno podupire upravo tu drugu teoriju, piše CNN.
U središtu priče nalazi se Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC), golem sustav oceanskih struja koji prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi, gdje se ona hladi, tone u dubinu i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja posljednjih godina upućuju na to da AMOC slabi. Globalno zatopljenje ubrzava topljenje ledenih masa i povećava dotok slatke vode u ocean, čime se remeti osjetljiva ravnoteža na kojoj sustav počiva, a neki znanstvenici upozoravaju da bi tijekom ovog stoljeća on mogao dosegnuti kritičnu točku nakon koje bi njegov kolaps postao neizbježan.
vezane vijesti
Moguće globalne posljedice
Posljedice takvog scenarija bile bi globalne: ubrzan rast razine mora uz istočnu obalu SAD-a, znatno hladnije zime u Europi te promjene u afričkim monsunima koje bi mogle izazvati dugotrajne suše.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, autori istraživanja kombinirali su podatke o temperaturi oceana prikupljene instrumentima i satelitima s klimatskim modelima. Rezultati su pokazali da se zahlađenje ne događa samo na površini mora nego i u njegovim dubljim slojevima, gdje atmosferski čimbenici poput vjetra i oblaka imaju znatno manji utjecaj.
Prema zaključcima istraživanja, svi pokazatelji upućuju na utjecaj AMOC-a. 'Mijenja se prijenos topline kroz ocean, a upravo to uzrokuje hlađenje hladne mrlje', rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor na Sveučilištu u Potsdamu. Dodao je da postoje i brojni drugi dokazi o slabljenju AMOC-a, pri čemu neka istraživanja sugeriraju da je sustav danas najslabiji u približno tisuću godina.
Konačan uzrok i dalje treba istraživati
René van Westen sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe da su raniji radovi pokazali da se hladna mrlja može stvoriti i pod utjecajem atmosferskih procesa. Ipak, činjenica da je nova studija došla do sličnih zaključaka koristeći različite skupove podataka, prema njegovim riječima, jača pouzdanost rezultata.
David Thornalley s londonskog University Collegea smatra da istraživanje potvrđuje povezanost hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da je količina dostupnih mjerenja i dalje ograničena. 'Još uvijek postoje određene nepoznanice i ne vjerujem da će ova studija dati konačan odgovor na to pitanje', rekao je.
Slično razmišlja i Jonathan Baker iz britanskog Met Officea te smatra da istraživanje predstavlja važan dodatni dokaz o ulozi AMOC-a, ali ne i konačno rješenje rasprave o uzrocima nastanka hladne mrlje.
