ISTI BROJ NERADNIH DANA, ALI...

Vlada hitno mijenja Zakon o blagdanina: Što se mijenja osim Dana državnosti?

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 31.10.2019 11:19
  • Objavljeno 31.10.2019 u 11:17
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Vlada je u hitnu saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kojim bi se Dan državnosti ponovno obilježavao 30. svibnja, umjesto kao do sada 25. lipnja

Premijer Andrej Plenković ističe da je riječ o izrazito važnom i bitnom zakonskom prijedlogu budući da je, rekao je, riječ o realizaciji političkog programa Vlade i obećanja da će novi Dan državnosti ponovno biti 30. svibnja.

'Po našem dubokom uvjerenje i konzultacijama koje smo vodili, 30. svibnja jedini je istinski Dan državnosti - koji se osjećao u hrvatskom narodu i koji se primjereno obilježavao i prema kojem je najveći broj naših sugrađana imao afektivan odnos. I sada u miru, nakon skoro 20 godina drukčije prakse želimo vratiti taj datum da bude središnji državni blagdan', rekao je.

18. studenoga Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Zakonom se predlaže se i novi blagdan 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, blagdan ostaje 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Kao nove spomendane predlaže se 15. siječnja - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 25. lipnja – Dan neovisnosti, 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora, i 30. kolovoza - Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, dok se dosadašnji spomendan 23. kolovoza precizira kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.

Ukupan broj neradnih dana ostao bi isti.

Na dan 30. svibnja 1990. godine konstituiran je prvi Hrvatski sabor, a premijer je istaknuo kako je 'taj dan bio formalni početak svih važnih odluka koje su ne samo omogućile da Hrvatsku vode k demokraciji i slobodi, nego i ka neovisnosti i međunarodnom priznanju. I to je taj početak koji obilježavamo'.

'5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja ostaje središnji dan po kojem pamtimo sve ono što je važno za oslobađanje okupiranih teritorija i požrtvovnost hrvatskih branitelja, a 18. studenoga obilježavamo spomen na sve žrtve Domovinskog rata, Vukovara i Škabrnje. U tom trokutu je sva logika i racio ovog prijedloga i vjerujem da će ga podržati zastupnici u Saboru velikom većinom, a siguran sam da je ovo prijedlog kojeg velika većina hrvatskog naroda i osjeća', ocijenio je premijer.

Istaknuo je pritom i da promjene datuma respektiraju i one datume koji su do sada bili državni blagdani jer, rekao je, nije podcijenjen niti zanemaren ni jedan datum presudnih godina hrvatske povijesti - ni 25. lipnja koji će biti spomendan kao Dan neovisnosti, ni 8. listopada koji će u budućnosti biti Dan Hrvatskoga sabora.

Zadovoljstvo novim prijedlogom zakona izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Prijedlog zakona upućen je u hitnu saborsku proceduru kako bi se građani i javnost na odgovarajući način pripremili s obzirom na to da dolazi do promjene radnih dana, rekao je ministar uprave Ivan Malenica.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!