Premda su predizborne ankete upućivale na pobjedu demokrata na američkim međuizborima, razmjeri republikanskog poraza iznenadili su i političke analitičare. Demokrati su osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, a pritom ostvarili pobjede i u saveznim državama koje su se godinama smatrale republikanskim uporištima.

Profesorica Fakulteta političkih znanosti Đana Luša u razgovoru za tportal ističe da takav ishod nije bio potpuno neočekivan, ali da je malo tko predviđao tako uvjerljivu pobjedu.

'Prema anketama, poraz republikanaca nije neočekivan, međutim svi su ih uzimali s dozom opreza jer su znale pogriješiti u proteklim izbornim ciklusima. Nekako se očekivalo da će demokrati odnijeti pobjedu, međutim nisu se baš očekivale ovakve brojke', rekla je Luša.

Dodaje da rezultati prije svega odražavaju nezadovoljstvo Amerikanaca politikama Trumpove administracije.

Birači koji su vjerovali Trumpu sada su mu okrenuli leđa

Prema Lušinoj analizi, republikanskom porazu pridonijelo je više čimbenika, a među najvažnijima su gospodarske posljedice rata u Iranu, rast cijena energenata i hrane te sve veći troškovi svakodnevnog života.

'To je posebno vidljivo, i sada prema razultatima, u poljoprivrednim saveznim državama i industrijskom pojasu SAD-a, koje su najviše vjerovale Trumpu da će njegovim dolaskom na vlast profitirati, tj. da će radnička klasa bolje živjeti. Vidjeli su u Trumpu rješenje za svoje egzistencijalne probleme', istaknula je Luša.

No dogodilo se, dodaje, suprotno. 'Oni birači koji su na prošlim izborima u velikoj mjeri podržali Trumpa sada su se okrenuli protiv republikanaca upravo zbog priuštivosti života, loših životnih uvjeta i skupoće. Osim toga, imamo i činjenicu da su se produbile podjele u američkom društvu i da je Trump izgubio doticaj sa stvarnošću', poručuje Luša za tportal.

Naša sugovornica smatra da je on tijekom kampanje previše pozornosti posvećivao temama koje nisu povezane sa svakodnevnim problemima birača. Kao primjere navodi njegove istupe o uređenju Bijele kuće i drugim pitanjima koja nisu bila u središtu interesa Amerikanaca suočenih sa skupoćom.

'Očito da trampizam više nema toliko uspjeha među američkim biračima', kaže.

Progresivni demokrati dobili su novu priliku

Jedan od zanimljivijih zaključaka izbora jest uspjeh kandidata progresivnog, lijevog krila Demokratske stranke, među kojima su i nova politička lica koja su ostvarila pobjede u tradicionalno republikanskim državama. Luša smatra da su demokrati u kampanji uspjeli nametnuti pitanja važna prosječnom biraču, poput dostupnosti obrazovanja i zdravstvene skrbi te troškova života.

'U ovom izbornom ciklusu se nisu trebali ni pretjerano truditi, s obzirom na nepopularnost koju je uživao Trump', kaže Luša.

No upozorava da će sada morati pokazati mogu li izbornu potporu pretvoriti u konkretne političke rezultate. 'Sada ih čeka naporno, naporno razdoblje jer trebaju ove glasove pretočiti u konkretne politike', rekla je.

Povijesni izbori

Komentirala je i povijesne rezultate pojedinih kandidata, među kojima su izbor prvog muslimana u američki Senat te prve Afroamerikanke na čelo jedne od saveznih država. Iako su te pobjede važni politički presedani, Luša smatra da su na ovogodišnjim izborima presudni bili prosvjedni glasovi.

'Rekla bih da su u Americi u ovom izbornom ciklusu presudili protestni glasovi. To znači da su se upravo oni slojevi stanovništva koji su podržali Trumpa na prošlim izborima, poput dijela latinoameričkih birača, mlađih Amerikanaca i građana s nižim prihodima, sada okrenuli protiv njega i uložili prosvjed protiv njegove politike. Imamo te slojeve društva koji su uspjeli profitirati na trampizmu i tome što trampizam znači u SAD-u', poručuje Luša.

Hoće li demokrati pokušati opozvati Trumpa?

Preuzimanje kontrole nad Zastupničkim domom i Senatom otvara pitanje koliko će demokrati moći ograničiti Trumpove poteze u preostale dvije godine njegova mandata. Premda se ponovno spominje mogućnost opoziva američkog predsjednika, Luša ne očekuje da će demokrati krenuti tim putem.

'Nisam sigurna da će se demokrati upuštati u treći pokušaj opoziva predsjednika Trumpa, jer to je, naravno, iscrpljujući proces koji na kraju ne bi ni rezultirao dvotrećinskom većinom u Senatu, čime bi predsjednik Trump izgubio svoju predsjedničku poziciju', rekla je.

Umjesto toga, očekuje snažniji kongresni nadzor nad Trumpovom administracijom.

'Mislim da će demokrati više biti aktivni u Zastupničkom domu iniciranjem određenih istraga i saslušanja usmjerenih protiv Trumpove administracije, tj. na optužbe za korupciju određenih članova njegove administracije, te vezana uz ratove koje je pokrenuo', objasnila je.

Demokrati bi mogli koristiti svoje ovlasti za blokiranje pojedinih zakonskih prijedloga, pokretanje istraga i preispitivanje poteza administracije. Takav nadzor ne bi automatski zaustavio sve Trumpove izvršne i vanjskopolitičke odluke, ali bi mogao bitno otežati provedbu njegova programa.

Slijedi li raskol pokreta MAGA?

Luša očekuje da bi izborni poraz mogao ubrzati udaljavanje dijela republikanaca od Trumpa. Podsjeća da se aktualni predsjednik, prema američkom ustavu, više ne može kandidirati za novi mandat, zbog čega će se Republikanska stranka morati sve ozbiljnije baviti pitanjem njegova političkog nasljednika.

Neki republikanski kandidati, napominje, već su se tijekom kampanje pokušavali distancirati od predsjednika, procjenjujući da im njegova nepopularnost može otežati izborni uspjeh.

'Ovakvi izbori će sigurno napraviti i potaknuti raskole u pokretu MAGA, a i potaknut će Republikansku stranku da se bavi nasljeđem stranke nakon Trumpa, to jest političkog kulta koji je on stvorio u okviru Republikanske stranke', upozorila je Luša.

Demokrati imaju problem: Tko će se suprotstaviti republikancima 2028.?

No što će se dogoditi na predsjedničkim izborima, još je teško prognozirati. Unatoč tome što su pobijedili na međuizborima, ovaj uspjeh demokrata ne mora se nužno ponoviti za dvije godine. Luša pritom upozorava da Demokratska stranka još nije riješila jedno od najvažnijih pitanja – tko će biti njezin predsjednički kandidat na izborima 2028. godine.

'Ono što je zabrinjavajuće za Demokratsku stranku je da nisu uspjeli ni u ove četiri godine profilirati kandidata koji bi se suprotstavio republikanskom kandidatu na sljedećim predsjedničkim izborima, za koje imaju jako malo vremena', rekla je.

S republikanske strane već se izdvajaju potpredsjednik J.D. Vance i državni tajnik Marco Rubio, a među demokratima ponovno se spominje bivša potpredsjednica Kamala Harris.

Luša, međutim, smatra da je Harris politički potrošena te da demokrati moraju pronaći novu osobu koja će moći okupiti različita krila stranke i ponuditi uvjerljiv program.

'Na tome se treba intenzivno raditi i što prije promovirati takvu osobu', poručila je.

Što čeka Trumpa u posljednje dvije godine mandata?

Unatoč teškom porazu republikanaca, Luša ne očekuje da će Trump radikalno promijeniti način vođenja politike do kraja mandata.

'Mislim da će nekako nastaviti sa svojim stilom vođenja politike. U tome će ga kontrolirati Kongres te će se sigurno promijeniti narativ i neće moći provoditi sve svoje zakonske prijedloge i vanjskopolitičke odluke jer će biti stopiran u Kongresu', rekla je.

Promjene bi se, smatra, mogle osjetiti i u vanjskoj politici, posebno u odnosu prema Ukrajini, jer će proukrajinski orijentirani zastupnici i senatori imati veći utjecaj na kongresne odluke.

Trump je nakon izbora najavio da će se snažno koristiti predsjedničkim vetom, ali je istodobno izrazio spremnost na suradnju s demokratima. Zato Luša upozorava da je teško predvidjeti kako će izgledati ostatak njegova mandata.

'Ne možemo biti sigurni za koju će se opciju na kraju odlučiti i kako će izgledati sljedeće dvije godine', zaključila je.