Trumpova administracija zamrznula je više od 2,6 milijardi dolara saveznih sredstava za Harvard zbog odbijanja tog sveučilišta da prihvati reforme koje uključuju promjene u zapošljavanju, upisima, upravljanju i discipliniranju studenata. Uz to, ukinut je program koji omogućuje upis međunarodnih studenata, što pogađa gotovo sedam tisuća stranih državljana koji trenutno studiraju na njemu.

Na tu se odluku Harvard žalio i danas dobio privremnu obustavu ove odluke. Podsjetimo, savezna sutkinja okružnog suda, Allison Burroughs, privremeno je zaustavila odluku Trumpove administracije kojom se Harvardu zabranjuje upis stranih studenata. >>>Pročitajte više ovdje<<<

Američki predsjednik posebno je usmjerio kritiku na upravu Harvarda, optužujući je da nije dovoljno učinila kako bi zaštitila židovske studente i spriječila antisemitizam. Napetosti su eskalirale nakon krvavog napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. i kasnijih prosvjeda na američkim kampusima, a koje su neke židovske organizacije opisale kao 'klimu punu netrpeljivosti'.

Harvard je nakon toga imenovao novog predsjednika Alana Garbera, a on je poduzeo korake poput uvođenja formalne definicije antisemitizma i edukacijskih programa. No Trump i konzervativni krugovi smatraju da ti potezi nisu dovoljni, piše Bloomberg.

Harvard odbija poslušnost, Trump povlači novac

U travnju je Trumpova administracija poslala pismo s nizom zahtjeva, uključujući ukidanje programa za različitost, zapošljavanje i upis isključivo po 'zaslugama', smanjenje utjecaja profesora 'više orijentiranih na aktivizam nego na znanost' te zabranu upisa stranih studenata 'neprijateljski nastrojenih prema američkim vrijednostima'. Kada je Harvard to odbio, vlada je krenula s mjerama zamrzavanja sredstava, oduzimanja akreditacija za programe za strane studente i prijetnjama ukidanjem poreznih olakšica.

Harvard je uzvratio tužbom, optužujući administraciju za pokušaj gušenja slobode govora i nelegitimno korištenje političke moći da bi se nametnula ideološka kontrola. U tužbi se tvrdi da vlada krši Prvi amandman Ustava te Zakon o upravnom postupku jer nije pružila priliku za korekciju navodnih propusta prije donošenja sankcija.

Situacija je kulminirala kada je osam saveznih agencija povuklo dodatnih 450 milijuna dolara, a Ministarstvo obrazovanja najavilo da Harvard neće dobivati nova sredstva dok ne 'dokaže odgovorno upravljanje'. Sveučilište je tada proširilo tužbu.

Harvardova znanstvena zajednica sada se suočava s ozbiljnim posljedicama. Rektor Garber upozorio je da će istraživački projekti o raku, Alzheimeru, Parkinsonovoj bolesti i javnom zdravstvu biti ugroženi, kao i školovanje tisuća doktoranda i postdoktoranda. Kako bi ublažilo štetu, sveučilište planira osloboditi dodatnih 250 milijuna dolara iz vlastitih sredstava, uz 500 milijuna, koliko godišnje već izdvaja, a Garber će si osobno smanjiti plaću za 25 posto.

Razlog sukoba je nedovoljno suzbijanje antisemitizma

Međutim napad se ne zaustavlja samo na financijama. Trump je 2. svibnja javno najavio ukidanje Harvardova poreznog statusa, što bi mu moglo nanijeti dodatni udarac. Prema analizi Bloomberga, ta olakšica vrijedila je najmanje 465 milijuna dolara u 2023. godini. Četiri demokratska senatora zatražila su istragu, upozorivši da bi takvo ponašanje moglo biti nezakonito jer američki predsjednik ne smije politički motivirano naređivati poreznu represiju.

Pritom Harvard nije jedini na meti. Trumpova administracija zamrznula je sredstva i drugim elitnim institucijama, poput Columbije, Cornella, Princetona i Sveučilišta Pennsylvania, sve pod istim izgovorom – nesposobnosti da suzbiju antisemitizam. Columbia je, za razliku od Harvarda, pristala na kompromis: najavila je reforme, zabranu maski na prosvjedima, zapošljavanje 'specijalnih službenika' i pojačan nadzor nad odjelima za Bliski istok, Aziju i Afriku.

Postavlja se ključno pitanje

U obranu akademske slobode stalo je više od 200 predsjednika sveučilišta te su u otvorenom pismu osudili 'neprimjereno uplitanje vlasti' i 'prisilno korištenje javnog financiranja kao oružja'.

Trumpov obračun s elitnim obrazovnim institucijama dio je šire političke strategije kojom pokušava preoblikovati američki obrazovni sustav u skladu s konzervativnim vrijednostima. U kampanji za izbore 2024. obećao je 'osloboditi obrazovne institucije od radikalne ljevice i marksističkih manijaka' te oporezovati velike privatne fondove – uključujući Harvardov, koji vrijedi preko 53 milijarde dolara, ali je većinom vezan uz namjenski kapital i nelikvidna ulaganja.

Ovaj sukob otvara ključno pitanje: može li američki predsjednik politički kažnjavati neovisne obrazovne institucije? Ishod ovog pravnog i političkog rata mogao bi dugoročno odrediti granice između državne kontrole i sveučilišne autonomije u SAD-u.