Posuđivanje je motor kulture - ne treba zabraniti upotrebu oznaka drugih kultura, poručio je u srijedu američki književni komparatist i profesor na Harvardu Martin Puchner povodom razgovora "Kultura - od krhotina tradicije do inovacije" u sklopu Zagreb Book Festivala.

Govoreći u kontekstu posjedovanja, kao i aproprijacije kulture, te straha njegovih studenata da istražuju druge kulture, Puchner je poručio kako ne treba zabraniti da se netko služi oznakama tuđe kulture, jer cijela ljudska kultura počiva na posuđivanju. "Studenti su se bojali istraživati kulturu zbog osjećaja da će ih se osuditi za aproprijaciju. No različite vrste posuđivanja su motor društvene promjene", kazao je, dodavši da treba uvijek učiti o oznakama koje preuzimamo iz drugih kultura.

Kazao je i da je društvo, pogotovo na Harvardu, došlo do točke potrage za time tko je kome što skrivio aproprijacijom, te da vlada "val antiintelektualizma", zbog čega "teška srca priznaje da je Trumpov napad na Harvard donekle imao smisla", na taj način osudivši i određene postupke ljevice, koju se, kaže, "rijetko kritizira". Što se tiče očuvanja (fizičkih svjedočanstava) kulture, Puchner je kazao da su spremišta istovremeno "krhka i začudno dugotrajna".

"Povijest uništavanja pričuva i spremišta duga je, no začudno je koliko je teško u potpunosti uništiti kulturu. Puno toga preživi - prakse, tekstovi... iz samo komada nečega da se ekstrapolirati kako je neka kultura funkcionirala", poručio je.

Martin Puchner, profesor engleskog jezika i komparativne književnosti na Sveučilištu Harvard, nagrađivani je autor, pedagog, javni govornik i osnivač novih institucija na području umjetnosti i humanističkih znanosti. Njegov opus uključuje desetak knjiga i antologija te više od sedamdeset članaka i eseja, a bavi se filozofijom, kazalištem i književnošću. Poznat je po popularnoj antologiji "Norton Anthology of World Literature" i otvorenom kolegiju na daljinu HarvardX MOOC. Na hrvatskome su dosad objavljene njegove knjige "Pisani svijet" (2017.) i "Kultura - nova svjetska povijest" (2023.), obje u izdanju Naklade Ljevak.

Eskil Skjeldal i Jon Fosse: Tišina je najvažniji uvjet za veliku književnost

Iste večeri održan je i razgovor s norveškim teologom Eskilom Skjeldalom, autorom knjige "Otajstvo vjere", koja je zapravo intervju s Jonom Fosseom, pjesnikom, književnikom, obraćenikom na katoličanstvo i dobitnikom Nobelove nagrade za književnost 2023. o umjetnosti, književnosti, vjeri i viđenju svijeta. Prenoseći misao Fossea, Skjeldal je poručio da je "tišina najvažniji uvjet za veliku književnost".

"U razgovorima razumio sam da je pisanje Fosseu bilo kao molitva jer kad moliš i pišeš sam si, u tihom, otvaraš se svijetu i postavljaš se u pasivno stanje primanja... no da njegovi tekstovi nemaju veze s Bogom - on ne prima njegovu poruku, nego se drži tišine koja je najvažniji uvjet za veliku književnost", kazao je. U razgovoru su sudjelovali i urednik knjige Nenad Rizvanović, novinarka i urednica na HRT-u Karolina Lisak Vidović, a moderirala ga je Sanja Baković. Knjigu je s norveškoga prevela Vesna Salomonsen, koja je i simultano prevodila razgovor.

Norveški teolog, pisac i knjižničar Eskil Skjeldal (1974.) radio je kao književni kritičar i slobodni novinar. 2021. je objavio roman "Fars hage, mors hus". Jon Olav Fosse (1959.) norveški je pisac, prevoditelj i dramaturg. Nobelovu je nagradu dobio za "inovativne predstave i prozu koji daju glas onima koji ne mogu govoriti". Napisao je preko sedamdeset romana, pjesama, dječjih knjiga, eseja i kazališnih komada, a preveden je na više od 50 jezika.

Jedan je od najizvođenijih dramaturga na svijetu. Odrastao je u obitelji kvekera i pijetista, a tijekom odrastanja bio je pod utjecajem svjetonazora komunizma i anarhizma. Katoličkoj se crkvi obratio tek 2012. te živi osamljeno.