'Trumpov plan od 28 točaka' za zaustavljanje rata u Ukrajini nema šanse za uspjeh u obliku u kojemu je predstavljen jer se zapravo radi o ruskom prijedlogu kojim Vladimir Putin želi kamuflirati propast svojih ratnih planova i ambicija, niti će ijedan plan uspjeti na terenu bez potpisa i podrške Ukrajine - uvjeren je nuklearni fizičar i bivši saborski zastupnik, komentator geopolitičkih odnosa Tonči Tadić
Za tportal on pojašnjava Ukrajina nema ama baš nikakvog razloga podržati plan koji je predstavio Trump jer, kako se slikovito izrazio, 'on ne sadrži nikakva sigurnosna jamstva za tu zemlju, njegovi uvjeti potpuno su ludi i u stvarnosti vode prema podjeli plijena, odnosno Ukrajine, na američki i ruski dio', kaže Tadić.
Tadić: Jedna stvar je bizarna
'Ovdje se radi o tipičnom Trumpovu ponašanju nakon kojega obično ne uslijedi ništa, no bizarno je to da je Rusiji kao agresoru točno osam puta davao rok od dva tjedna da pristanu na primirje, a Ukrajini kao napadnutoj zemlji sada daje tjedan dana da pristane na njegov prijedlog jer će u suprotnom snositi teške posljedice. Jedna stvar ovdje je zapravo ključna: za američkog predsjednika često se govori da je 'nepredvidiv', no istina je potpuno suprotna jer on vrlo dosljedno zastupa stajališta Rusije. Iznenadio bi nas, bio bi nepredvidiv kad bi jednom otvoreno stao na zapadnu ili ukrajinsku stranu', oštar je Tadić.
vezane vijesti
Europu i Ukrajinu, smatra, zasad spašava činjenica da je Trump po svemu sudeći ipak svjestan toga da u međunarodnim odnosima ne može nastupati bez dosadašnjih američkih saveznika - ako bi im Europa, Kanada, Australija, Japan i Južna Koreja okrenuli leđa, Sjedinjene Američke Države ostale bi potpuno same.
'U ovom trenutku trebalo bi napokon prestati s tvrdnjama da Ukrajina katastrofalno stoji na bojištu: to je možda bio slučaj u ožujku 2022. godine, kada su Rusi bili u predgrađima Kijeva, Harkiva i Odese i kada su držali okupiranim između 35 i 37 posto te zemlje, a danas su na 20 posto i njihovo napredovanje usporeno je na brzinu hoda pješaka kojega gađaju dronovi. Velikih prodora nemaju, pa čak ni Pokrovsk nije pao, a ako se to i dogodi, bio bi to prvi grad koji su zauzeli u proteklih godinu dana', kaže Tadić za tportal, uvjeren u razlog zbog kojeg je Putin upravo ovih dana pristao na pregovore o miru.
VIDEO Ova zemlja zarađuje milijarde na ruskom ratu i troši ih na sofisticirano naoružanje
'Ova zima neće biti hladna samo za Ukrajince'
'Ono što smo naučili iz odnosa sa Srbima tijekom Domovinskog rata vrijedi i za Ruse u trenutnoj situaciji: oni ne pregovaraju dok im dobro ide na ratištu, nego samo kada su pod pritiskom protivnika i kada ne uspijevaju ostvariti svoje ciljeve. Noćas je 'razvaljena' termoelektrana blizu Moskve, a nedavno su bez struje počeli ostajati i ruski pogranični gradovi, što je jasan znak da ova zima neće biti hladna samo za Ukrajince, već da bi moglo biti zanimljivo i u Rusiji. Koliko joj dobro ide u ratu, dokazuje podatak da su mobilizirali sve što su mogli, ispraznili su kaznionice, ludnice i skladišta sovjetske vojne opreme koja se ondje taložila sedamdeset godina, a doveli su i dobrovoljce iz Sjeverne Koreje, Kube, Afrike i Azije - pa u ratu koji je navodno trebao trajati tri dana i dalje ne napreduju', objašnjava Tadić.
On se slaže s tvrdnjom da je 'Trumpov plan' zapravo popis Putinovih želja s ciljem da strateški poraz u Ukrajini prikaže kao rusku pobjedu.
'Ne zaboravimo, njihov proklamirani cilj nikada nije bilo zauzimanje Pokrovska ili drugih gradova ili teritorija, nego dovođenje Ukrajine vazalni status u odnosu na Rusiju, postavljanje proruske vlade, proglašenje neutralnosti i svođenje njene vojske na minijaturne brojke, deklarativno odricanje od članstva u EU-u i NATO-u te potpuno zaustavljanje širenja NATO-a. Ništa od toga nije se ostvarilo', tumači Tadić za tportal.
Sam 'Trumpov plan od 28 točaka' je, upozorava, u izravnoj koliziji s najmanje 13 međunarodnih sporazuma kojima je SAD potpisnik, a najspornije točke svakako su prijedlog o proglašenju opće amnestije za ruske ratne zločine koji se protivi svim konvencijama, mogućnost ruskog veta na proširenje NATO-a, koja je u suprotnosti sa samom Poveljom NATO-a, te ideja o promjeni granica silom, a ona je suprotna Povelji UN-a.
'Radi se o trima opasnim presedanima o kojima neće moći odlučivati samo američki predsjednik jer SAD ipak nije autokratsko kraljevstvo, već će se o tome morati izjasniti Kongres i Senat jer bi se radilo o temeljnoj promjeni američke vanjske politike', upozorava sugovornik tportala.
Tadić drži da su na pregovorima u Ženevi, na kojima je po neslužbenim informacijama ipak došlo do približavanja američkih i ukrajinsko-europskih stavova te odustajanja od nekih spornih dijelova originalnog 'Trumpova' prijedloga, 'Amerikanci zapravo odustali od jakih proruskih stajališta i prešli na slabije, ali i dalje proruske pozicije'.
vezane vijesti
'U ovom trenutku Amerika nije partner Europe, nego Rusije, i manje se ponaša kao vodeća zemlja u NATO-u, a više kao posrednik prema NATO-u', sažeo je Tadić te upozorava i na nepouzdanost bilo kakvog mirovnog sporazuma koji ne bi bio ratificiran u Kongresu i Senatu SAD-a.
'Na primjeru sporazuma iz Budimpešte 1994. godine, kojim se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja u zamjenu za sigurnosna jamstva, vidimo što to znači. Bilo bi blesavo u sporazum staviti Trumpova osobna jamstva jer je velika vjerojatnost da bi se, ako taj dokument i službeno ne postane dio američke politike, pojavio neki novi predsjednik kojega ništa od toga ne bi zanimalo', zaključuje Tadić.
