Administracija Donalda Trumpa sastavila je novi, 28 točaka dug prijedlog za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje niz značajnih ustupaka Rusiji
Prema nacrtu dokumenta, Ukrajina bi morala prepustiti dio teritorija, odustati od ulaska u NATO te ograničiti brojnost svoje vojske. Američki dužnosnici ističu da se prijedlog još uvijek dorađuje te da bi svaki konačni sporazum zahtijevao kompromis obje strane.
CNN-ovi dopisnici Nick Paton Walsh i Matthew Chance analizirali su što bi ovakav mirovni plan podrazumijevao.
1. Ukrajinski suverenitet bio bi potvrđen.
Ističe se da ova odredba predstavlja veliko postignuće s obzirom na intenzitet ruskog napada i činjenicu da opstanak Ukrajine kao države nije bio zajamčen.
2. Potpisuje se sveobuhvatan sporazum o nenapadanju između Rusije, Ukrajine i Europe.
Time bi se zaključile sve sigurnosne nejasnoće nakupljene tijekom posljednjih 30 godina.
3. Rusija neće napadati susjedne države, a NATO se neće širiti.
Naglašava se da bi ova odredba definitivno ugasila dugogodišnju ambiciju Gruzije da pristupi Savezu.
4. SAD će posredovati u dijalogu Rusije i NATO-a.
Trump se ponovno pozicionira kao posrednik između NATO-a i Moskve, što predstavlja distanciranje od tradicionalnog shvaćanja uloge SAD-a unutar Saveza.
5. Ukrajina će dobiti pouzdane sigurnosne garancije.
6. Ukrajinska vojska bit će ograničena na 600.000 pripadnika.
Za mirnodopske uvjete riječ je o velikoj brojci, daleko iznad razine demilitarizacije koju je Rusija ranije zahtijevala, ali i o financijskom teretu koji Ukrajina teško može podnijeti. Istodobno, Rusiji se ne postavlja nikakvo ograničenje.
7. Ukrajina ustavom potvrđuje da neće u NATO, a NATO u statute unosi obvezu da Ukrajinu neće primiti.
To bi Moskvi poslužilo kao dokaz da je ostvarila jedan od svojih ključnih ciljeva invazije. No za izmjenu statuta potrebna je jednoglasnost svih članica NATO-a.
8. NATO neće raspoređivati trupe u Ukrajini.
Cilj je spriječiti zaobilaženje zabrane ukrajinskoga članstva putem prisutnosti stranih vojnika.
9. Europski borbeni avioni bit će stacionirani u Poljskoj.
Napomena da se to već događa i nije nova mjera.
10. Američko sigurnosno jamstvo imat će strogo definirane uvjete.
U dokumentu se navodi niz scenarija koji bi aktivirali ili poništili američku garanciju. Zaključuje se da je dokument izuzetno specifičan te ne obuhvaća mnoge druge moguće oblike kršenja sporazuma.
11. Ukrajina dobiva pravo pristupa EU-u i privremeni pristup europskom tržištu.
12. Pokreće se globalni paket za obnovu Ukrajine:
- osnivanje razvojne agencije za tehnološke i infrastrukturne projekte
- američko-ukrajinska suradnja u obnovi plinske infrastrukture
- sanacija ratom razorenih područja
- razvoj infrastrukture i industrije sirovina
- posebni program Svjetske banke.
13. Rusija se postupno vraća u globalno gospodarstvo.
Obuhvaćeno je postupno ukidanje sankcija, velike gospodarske suradnje sa SAD-om te povratak u G8. Zaključuje se da to odražava ozbiljnost ekonomskog pritiska pod kojim se Rusija nalazi.
14. 100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine ide za obnovu Ukrajine.
Europa dodaje dodatnih 100 milijardi. Ostatak ide u zajednički ulagateljski fond SAD–Rusija. Naglašava se da definicija „ukrajinskog teritorija“ postaje ključna jer Rusija drži mnoge razrušene krajeve, što bi joj potencijalno omogućilo pristup novcu za obnovu tih područja.
Također se ističe da bi Moskva time ipak pristala da se sredstva ne vrate pod potpunu kontrolu Kremlja.
15. Osniva se američko-ruska radna skupina za nadzor sporazuma.
16. Rusija zakonski potvrđuje politiku nenapadanja prema Europi i Ukrajini.
17. SAD i Rusija produžit će sporazume o nuklearnoj kontroli.
Napomena: START I više ne postoji i da ga je zamijenio New START.
18. Ukrajina potvrđuje status nenuklearne države.
Napomena da je Ukrajina već potpisnica NPT-a.
vezane vijesti
19. Zaporiška nuklearka pokreće rad pod nadzorom IAEA-e, uz ravnomjernu raspodjelu energije.
20. Obrazovni programi tolerancije u Ukrajini i Rusiji.
Predlažu se europski standardi za zaštitu manjina i zabrana nacističke ideologije. Navodi se da bi ova odredba mogla poslužiti Moskvi kao alat za rušenje sporazuma zbog stalnog ponavljanja teze o „nacistima u Ukrajini“.
21. Teritorijalne odredbe:
- Krim, Luhansk i Donjeck priznaju se kao de facto ruski, uključujući od strane SAD-a.
- Herson i Zaporižje „zamrzavaju se” na sadašnjoj liniji bojišnice.
- Rusija napušta ostala okupirana područja izvan pet navedenih regija.
- Ukrajinske snage povlače se iz dijela Donjecke oblasti koji drže, a zona postaje demilitarizirani tampon pod ruskom jurisdikcijom.
Zaključuje se da je Donjeck simbol otpora i da bi njegovo prepuštanje imalo katastrofalne političke posljedice za Kijev. Postoji i rizik od ponovnog aktiviranja proruskih paravojnih skupina, kao 2014., što bi Ukrajinu ostavilo ranjivom.
22. Dogovorene teritorijalne promjene ne smiju se mijenjati silom.
23. Rusija neće blokirati ukrajinsku trgovinu na Dnjepru ni izvoz žitarica Crnim morem.
24. Humanitarno povjerenstvo:
- razmjena svih zarobljenika i poginulih
- povratak civila i djece
- programi reunifikacije obitelji
- pomoć žrtvama sukoba.
25. Ukrajina će održati izbore u roku od 100 dana.
Ističe se da nije realno organizirati legitimne izbore u tako kratkom roku, a svaki bi potpisnik ovog sporazuma vjerojatno izgubio podršku birača.
26. Potpuna amnestija za sve sudionike sukoba.
Zaključuje se da je cilj ove odredbe uklanjanje naloga ICC-a protiv Vladimira Putina i odbacivanje optužbi za ratne zločine.
27. Sporazum je pravno obvezujući, a nadzire ga Vijeće za mir na čelu s Donaldom Trumpom.
28. Primirje stupa na snagu nakon povlačenja na dogovorene točke.
Europa predstavila svoj protuprijedlog
Europske zemlje predstavile su vlastiti prijedlog mirovnog plana za Ukrajinu, koji se u mnogočemu radikalno razlikuje od nedavno procurjelog američkog dokumenta s 28 točaka.
Europski plan snažno naglašava poštovanje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, a za razliku od američkog prijedloga ne traži da se Ukrajina povuče iz gradova u Donbasu niti joj zatvara vrata za ulazak u NATO, iako se priznaje da bi proces članstva i dalje bio neizvjestan.
Pregovori o teritorijalnim pitanjima prema europskom bi se modelu vodili tek nakon uspostave primirja i na temelju postojeće linije bojišnice, a ukrajinska bi vojska mogla zadržati do 800 tisuća pripadnika - znatno više nego što predlaže američki dokument.
Europljani također žele da se zamrznuta ruska imovina koristi za obnovu Ukrajine, dok bi se sankcije Rusiji postupno ublažavale isključivo ako se dokaže trajnost mira, što bi u konačnici moglo dovesti i do povratka Moskve u G8.
Europski čelnici jasno su poručili kako američki prijedlog, u obliku u kojem je procurio, riskira potkopavanje ukrajinskog suvereniteta i otvara prostor daljnjem jačanju ruskog utjecaja, zbog čega su odlučili predstaviti vlastitu, znatno drukčiju viziju budućeg mirovnog procesa.
