Iako je u sukob ušao zahtijevajući ‘bezuvjetnu predaju’ Irana, rat je završio znatno skromnijim ishodom – memorandumom o razumijevanju. No Trumpa to, barem naizgled, nije nimalo pokolebalo
Trump je priznao da je pristao na takav dogovor kako bi spriječio širenje sukoba i moguće ozbiljne posljedice za svjetsko gospodarstvo. Američki predsjednik izjavio je u razgovoru za emisiju ‘The Axios Show’ da rat s Iranom nije pokazao granice njegove moći te da i dalje vjeruje kako za njega ‘nema ograničenja’.
Pritom je odbacio tvrdnje da ga iskustvo u Iranu učinilo opreznijim ili da je promijenilo njegov pogled na vlastiti utjecaj. Na pitanje što je iz rata naučio o granicama svoje moći, odgovorio je: ‘Granica nema.’ ‘Tu lekciju još nisam naučio. Znam da postoje, ali za mene nema granica’, dodao je.
Trump tvrdi da su Sjedinjene Države ‘u potpunosti vojno porazile’ Iran te je ustvrdio kako se memorandum o razumijevanju ‘vjerojatno može smatrati bezuvjetnom predajom’.
Prema njegovim riječima, sukob je prije svega pokazao snagu američke vojske. 'Tko bi još mogao provesti takvu blokadu? Uveo sam pomorsku blokadu kroz koju nije prošao nijedan brod. Neki su pokušali, ali nisu dugo izdržali’, rekao je.
'Što bismo dobili bombardiranjem?'
Istodobno je priznao da su alternative postizanju dogovora nosile ozbiljne rizike. Osvrćući se na kritike dijela političkih saveznika koji su smatrali da je prema Iranu trebao zauzeti čvršći stav, Trump je rekao da bi jedina mogućnost za dodatnu eskalaciju bila nastavak intenzivnog bombardiranja.
‘Jedini način da budem još oštriji jest da ondje ostanem još dva ili tri tjedna i nastavim ih nemilosrdno bombardirati. Ali što bismo time dobili? Hormuški tjesnac više ne bi bio otvoren’, rekao je.
Upozorio je da bi zatvaranje ključnog pomorskog prolaza izazvalo ozbiljne poremećaje na energetskom tržištu. ‘Mjesecima ne bismo imali nafte. Dok god padaju bombe, taj je prolaz automatski zatvoren’, rekao je, dodavši: ‘To je vrsta događaja koja može izazvati svjetsku gospodarsku depresiju.’
Kompromisni sporazum
Prema izvoru upoznatom s njegovim razmišljanjima, Trump je privatno izražavao zabrinutost zbog mogućeg iscrpljivanja globalnih naftnih zaliha te rizika od snažnog poremećaja na tržištu energenata ako bi Hormuški tjesnac ostao zatvoren.
To, smatra Axios, objašnjava zašto je Trump na kraju prihvatio kompromisni sporazum umjesto maksimalističkih ciljeva koje je najavljivao prije početka rata.
Ipak, Trump i dalje tvrdi da je sukob potvrdio širinu njegovih ovlasti i utjecaja, a ne njihove granice.