Psihoterapeuti, učitelji joge i stručnjaci za samopomoć već godinama ističu stimulaciju vagusnog živca kao način za 'resetiranje' živčanog sustava i ublažavanje anksioznosti. Sada sve veći broj znanstvenih dokaza sugerira da ovaj živac može učiniti mnogo više za zdravlje. Aktiviranjem vagusa moguće je smanjiti upalu u tijelu, a time potencijalno produžiti životni vijek i poboljšati njegovu kvalitetu.

U suvremenom svijetu 'upala je zamijenila infekciju kao najveću prijetnju zdravoj ljudskoj dugovječnosti', ističe dr. Kevin Tracey, neurokirurg, istraživač upalnih procesa te predsjednik i izvršni direktor Feinstein Instituta za medicinska istraživanja, u svojoj novoj knjizi 'Veliki živac: Nova znanost o vagusnom živcu i kako iskoristiti njegove iscjeljujuće reflekse'.

Neinfektivne bolesti poput raka, bolesti srca i dijabetesa — koje Tracey naziva 'upalnim bolestima' — bile su odgovorne za čak 75 posto svih smrti u svijetu 2021. godine, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Ta brojka ne uključuje milijune ljudi pogođenih autoimunim bolestima, a koje također imaju upalnu pozadinu, prenosi Business Insider.

Kako stimulacija vagusnog živca može pomoći

Vagusni živac sastoji se od oko 200.000 živčanih vlakana koja se protežu od moždanog debla niz obje strane vrata do crijeva, usput dodirujući gotovo svaki organ u tijelu. Ključan je dio parasimpatičkog živčanog sustava, a koji tijelo prebacuje u stanje 'odmora i probave' — suprotno od stanja 'bori se ili bježi'.

Ovaj sustav regulira niz automatskih tjelesnih funkcija, uključujući disanje, probavu, otkucaje srca, krvni tlak, raspoloženje i rad imunološkog sustava. Znanstvenici još uvijek otkrivaju točne funkcije pojedinih vlakana vagusnog živca. Iako se zna da veći vagalni tonus — mjera aktivnosti živca — može sniziti broj otkucaja srca, još uvijek nije jasno koja točno vlakna omogućuju tu funkciju.

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) još je 1997. odobrila uređaj za stimulaciju vagusnog živca, sličan pacemakeru, za liječenje epilepsije, a 2005. i za liječenje depresije. Danas se isti pristup istražuje kao terapija za niz upalnih stanja, uključujući reumatoidni artritis.

Još 1998. godine Tracey i njegov tim s Feinstein instituta prvi su dokumentirali vezu između stimulacije vagusnog živca i smanjenja upale. Kada su vagusne živce miševa stimulirali ručnim uređajem, razina upalnih markera u krvi pala im je za čak 75 posto.

Svakodnevne aktivnosti koje aktiviraju vagusni živac

Na internetu postoji obilje tvrdnji da hladni tuševi, vježbe disanja, tapkanje tijela i pritisak na određene dijelove vrata mogu stimulirati vagusni živac. Međutim Tracey upozorava da još ne postoje čvrsti znanstveni dokazi koji bi potvrdili učinkovitost tih metoda.

'Vjerojatno ima smisla raditi te stvari. Ali možemo li sa sigurnošću reći da znamo kako točno djeluju? Ne, još uvijek ne', priznaje.

Unatoč tome, on se oslanja na svoja istraživanja i iskustva kolega, pa svakodnevno primjenjuje neke od tih praksi, vjerujući da bi mogle pomoći u prevenciji kroničnih bolesti. 'To je kao Pascalova oklada — ako djeluje, sjajno; ako ne, ništa nismo izgubili.'

Niže su navedene tri navike koje Tracey redovito prakticira da bi potaknuo aktivnost vagusnog živca i smanjio razinu upale.

1. Hladni tuš

Na kraju svakodnevnog tuširanja Tracey zadnje dvije do tri minute provodi pod hladnom vodom. Izlaganje hladnoći aktivira simpatički živčani sustav (odnosno odgovor na 'borbu ili bijeg'), ali nakon početnog šoka dolazi do aktivacije parasimpatičkog sustava, što usporava disanje i otkucaje srca.

Ova reakcija upućuje na mogućnost da se vagusni živac aktivira hladnoćom, iako njegova točna uloga u smanjenju upale još nije u potpunosti razjašnjena, navodi Tracey.

2. Trideset minuta tjelovježbe dnevno

Pet dana u tjednu Tracey vježba između 30 i 45 minuta. Kombinira kardio vježbe, vježbe snage i otpora, istezanje i jogu.

Svi znamo da je tjelovježba korisna, no, zanimljivo, znanstvenici još nisu u potpunosti objasnili kako točno ona utječe na zdravlje. Primjerice, trčanje s vremenom smanjuje broj otkucaja srca u mirovanju i povećava varijabilnost otkucaja — što je znak učinkovitijeg rada. Postoji mogućnost da se time povećava i vagalni tonus, ali za potvrdu te hipoteze potrebna su dodatna istraživanja.

Bez obzira na to, Tracey ističe brojne prednosti redovitog vježbanja: 'Trening snage čuva mišićnu masu, poboljšava metaboličke funkcije i smanjuje rizik od ozljeda. Aerobne aktivnosti poput hodanja, vožnje biciklom ili plivanja poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje i izdržljivost.'

3. Meditacija

Većinu jutara Tracey meditira deset minuta, najčešće uz pomoć raznih aplikacija.

Iako su istraživanja još u ranoj fazi, postoje indicije za to da meditacija može smanjiti razinu upale. Metaanaliza iz 2022. godine, koja je obuhvatila 28 randomiziranih kontroliranih studija s ukupno 4638 sudionika, pokazala je da su osobe koje su redovito meditirale imale niže razine upalnih biomarkera u usporedbi s kontrolnim skupinama.

Moguće je da meditacija stimulira vagusni živac, što zatim dovodi do smanjenja upale, iako još nemamo izravne dokaze za to. No Tracey primjećuje da mu meditacija svakako pomaže u svakodnevici — postao je prisutniji i manje reaktivan na stresne situacije koje ne može kontrolirati.