nestvarno spora obnova

Zagreb i okolica su se zaljuljali, uslijedio je paničan bijeg kroz apokaliptični snijeg. Gdje smo tri godine kasnije? Neki još uvijek - u hostelu

22.03.2023 u 06:22

Bionic
Reading

Tri godine prošle su otkako je Zagreb i širi gradski prsten, u 6 sati i 24 minute, pogodio snažan potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru. Ozlijeđeni su deseci ljudi, a u suterenu zgrade u Đorđićevoj ulici teško je stradala 15-godišnja Anamarija Carević. Unatoč naporima liječnika u Klaićevoj, nije preživjela. Žrtava bi bilo daleko više da potres, nekim čudom, nije udario u rano nedjeljno jutro, u jeku najstrožeg pandemijskog lockdowna uz obustavu javnog prijevoza - svjesni su toga, ponajprije, svi građani koji su tog dana izgubili tlo pod nogama, paralizirani iskustvom straha i nemoći

Nakon prvotnog šoka građani su, kako tko, napustili svoje domove - neki su odmah izletjeli u pidžamama, ogrnuti dekama i bez ičega u rukama, dok su drugi na brzinu prikupili nekoliko osnovnih potrepština, dokumente i mobitele, ne zaboravljajući ni zaštitne maske za lice. Neki su reagirali tek nakon drugog snažnog potresa, magnitude 5, koji je udario u 7.01. Mnoge obitelji potrpale su se u automobile i odvezle na sigurnu udaljenost od svih građevina, a neki su se odmah zaputili kod rodbine ili u vikendice izvan grada.

Iako su se potresi s epicentrom u Markuševcu nadaleko osjetili, velik dio Hrvatske u to doba nije znao što se događa u Zagrebu. Prve vijesti tražile su se na portalima i radiostanicama, nestrpljivo su se čekale upute civilne zaštite. Potpuno nestvarno, počeo je padati snijeg, no zbog straha od novih podrhtavanja tla, povratak kućama mnogim Zagrepčanima nije bio opcija - osobito stanovnicima najuže gradske jezgre, čije su ulice bile zakrčene, a parkirana vozila sravnjena sa zemljom pod urušenim dijelovima zgrada.

  • +46
Potres u Zagrebu 22. ožujka 2020. Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Uskoro su objavljene i prve fotografije, a prizori razrušenog grada obišli su svijet. Bilo je jasno da će Hrvatskoj trebati pomoć te su odmah krenule i prve donacije. Istog dana iz Slovenije su stigli sklopivi kreveti i vreće za spavanje, zimski šatori i električne grijalice, a sličnu opremu među prvima su poslale i Italija, Mađarska, Austrija, Crna Gora, Litva i Francuska.

Solidarnosti, općenito, nije nedostajalo. U pomoć promptno raspoređenoj vojsci i zagrebačkim vatrogascima, koji su raščišćavali ulice, pregledavali krovove i rušili prijeteće dijelove zgrada, priskočili su vatrogasci iz Varaždina, Siska, Karlovca, Bjelovara, Slunja, Virovitice... U pomoć majkama i bebama u Petrovoj bolnici priskočili su Bad Blue Boysi, a iduću noć njih nekoliko stotina odazvalo se na poziv Klinike za plućne bolesnike na Jordanovcu, iz koje je trebalo iseliti cijeli odjel.

  • +37
Evakuacija zagrebačkih bolnica nakon potresa Izvor: Pixsell / Autor: Frano Jerkan/PIXSELL

Na teren su, samoinicijativno i volonterski, izašli prvi inženjeri građevine - stručnjaci za statiku, kolokvijalno nazvani statičari. Samo nekoliko sati nakon potresa oformljen je ad hoc stožer za trijažu zgrada pri gradskom Uredu za hitne slučajeve, a inženjeri predvođeni profesorom Josipom Atalićem s Građevinskog fakulteta nevjerojatnim tempom u iduća tri mjeseca pregledali su više od 25.000 oštećenih objekata, uključujući 375 zgrada javne namjene. Imali su i neugodnosti jer su neki građani mislili da je riječ o procjeniteljima štete.

  • +31
Vojska u Zagrebu nakon potresa Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Na centralnim zagrebačkim lokacijama - Zrinjevcu, Mažuranićevom trgu i Trgu Francuske Republike - podignuti su šatori Crvenog križa, a stanovnici kuća i zgrada koje su najteže stradale, njih oko 500, privremeno su smješteni u skučene sobe Studentskog doma Cvjetno naselje - odakle su studenti promptno iseljeni. Početkom iduće akademske godine oko 200 preostalih stradalnika prebačeno je u gradski Hostel Arena.

  • +21
Posljedice potresa u Đorđićevoj ulici Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

Nedugo nakon promjene vlasti u Zagrebu, u srpnju 2021., zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet najavio je da će se Grad pobrinuti da ti ljudi budu prebačeni u gradske stanove. Dva mjeseca kasnije, na javni poziv stiglo je 56 prijava, a samo njih 25 zadovoljilo je sve uvjete natječaja, pa i onaj da su njihovi domovi dobili crvene ili žute naljepnice. Korlaet je ustvrdio da se veliki broj ljudi nije prijavio jer im je smještaj u hostelu prihvatljiviji. Korisnici gradskih stanova čija primanja ne prelaze 30 posto prosječne zagrebačke plaće po članu obitelji plaćaju zaštićenu najamninu, dok korisnici s 50 posto prihoda po članu plaćaju standardnu najamninu za gradski stan.

Do 5. svibnja, inače, traje šesti po redu javni poziv za financiranje najamnine onima bez useljivog stambenog prostora u radijusu od 20 kilometara od stradale nekretnine. Samcu se financira najam stana do 35 m2, te dodatnih deset m2 po osobi i to po cijeni od 9,3 eura po kvadratu. Ta mjera trajat će sve do obnove nekretnine, revizije stupnja oštećenja ili pak eventualnog smještaja u stan u državnom vlasništvu. Svi u privremenom zamjenskom smještaju odnedavno imaju pravo i na plaćanje režija i to do iznosa od 100 do 160 eura mjesečno.

  • +50
Tomašević, Bačić i Fuchs u obilasku radova na Gimnaziji Tituša Brezovačkog Izvor: Pixsell / Autor: Slaven Branislav Babić

U remetinečkom hostelu, kako doznajemo od upućenog izvora, još uvijek živi oko 150 stradalnika potresa, a među njima su i djeca. Gradonačelnik Tomislav Tomašević nije ih posjetio, iako se prije izborne pobjede tamo znao dovesti i na biciklu. Obilazeći u utorak radove na Gimnaziji Tituš Brezovački na Gornjem gradu, izrazio je nezadovoljstvo obnovom privatnih zgrada, ali i ponos zbog obnove onih javnih, što je u ingerenciji Grada.

U Tomaševićevu društvu na treću obljetnicu potresa bio je i Branko Bačić, zadnji u nizu ministara sa zadaćom obnove potresom pogođenih područja, ovaj put na temelju četvrte verzije zakona. Prvi zakon o obnovi Zagreba donesen je u rujnu 2020., šest mjeseci od potresa i dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora, a Bačić ga je tada ocijenio 'dobro posloženim'. Sada priznaje da Vlada nije 'položila ispit' u izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća. Još uvijek nije izgrađena nijedna, iako je za izgradnju predano 247 zahtjeva. Nije da se ništa ne radi: javna nabava u tijeku je za 21 kuću, a ugovoreno je projektiranje za 184 objekta.

  • +77
Zagrepčani na ulicama nakon potresa Izvor: Pixsell / Autor: Sandra Simunovic/PIXSELL

Tjednima, pa i mjesecima nakon potresa, Zagrepčani su izbjegavali centar grada, osim ako ih je tamo nagnala neka teška potreba. Iako su trošni dimnjaci i elementi fasada uklonjeni, opasnost na nekim lokacijama prijeti i dandanas. Prije samo dva tjedna na Ilicu se urušio dio bivše vojarne 'Kralj Tomislav', gdje se danas nalazi Katolički bogoslovni fakultet. Zbog uklanjanja šute i zbog sigurnosti građana bio je blokiran i tramvajski promet. Ta zgrada, sada u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije, obnavlja se sredstvima iz europskog Fonda solidarnosti, a u tom procesu nešto je opasno pošlo po krivu.

  • +45
U potresu su oštećene zagrebačka katedrala i crkva u Palmotićevoj Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

'S obzirom na to da su uklonjeni zidovi, osim prednjeg zida, koji je bio nad Ilicom, došlo je do njegovog urušavanja. To je tako, među zahtjevnim poslovima se događa, bitno je da se ništa nije dogodilo nikome od prolaznika', objasnio je resorni ministar Bačić. Kao potpredsjednik Vlade, Bačić je u taj posao obnove krenuo s više autoriteta od svojih prethodnika, no unatoč određenim iskoracima, ne može jamčiti da će do kraja lipnja potrošiti 1,03 milijarde eura za projekte obnove iz Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres. Štoviše, ovih dana naglašava da se projekti konstrukcijske obnove mogu financirati i nacionalnim sredstvima.

  • +21
Oštećenja od potresa u Čučerju i Kašini Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/POSEBNA PONUDA

Već je prva preliminarna procjena građevinskih stručnjaka za obnovu Zagreba i okolice, objavljena svega mjesec dana nakon potresa, dosegnula cifru od oko 5,6 milijardi eura samo za bolnice i obrazovne ustanove, što bi podrazumijevalo cjelovitu obnovu, do razine trenutno važećih normi o otpornosti na potrese. Cijena takve obnove za sve objekte oštećene u zagrebačkom potresu narasla je na oko 13,3 milijarde eura - što bi, u postojećim okolnostima, bilo ravno čudu.

Obnova u brojkama

Prema posljednjim službenim podacima, dosad je za obnovu priivatnih i javnih zgrada na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije utrošeno 422,3 milijuna eura dok ukupna vrijednost radova iznosi 2,3 milijarde eura. Za obnovu privatnih zgrada i kuća ugovoreno je dodatnih 212,7 milijuna eura.

Ukupno je obnovljeno 2.157 privatnih zgrada i kuća, dok je 49 u fazi izvođenja. Nije sagrađena niti jedna zamjenska obiteljska kuća, no početkom svibnja trebala bi krenuti izgradnja 21 takve kuće. Završena je konstrukcijska obnova 23 zgrada i kuća (od 1951 podnesenog zahtjeva), a po jednoj takvoj obnovi isplaćeno je u prosjeku oko 400.000 eura.

Obnova je u tijeku na 32 zgrade, dok kod devet višestambenih zgrada u centru Zagreba traje javna nabava izvođača. Državne nekretnine uređuju 216 državnih stanova u koje će se prioritetno zbrinuti korisnici mobilnih stambenih jedinica, a potom i svi ostali kojima kreće obnova njihovih nekretnina, najavio je Bačić.

Dosad je utrošeno 58 posto ukupne alokacije Fonda solidarnosti za zagrebački potres - završeno je 295 projekata obnove, a 177 radova je u izvođenju. Na području Grada Zagreba ugovoreno je 528 projekta, u vrijednosti 2,16 milijarde eura, od čega je iz Fonda solidarnosti 1,16 milijardi eura, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 925 milijuna eura, a preostali iznos iz drugih izvora. Za ugovorene projekte na području Grada Zagreba, predano je zahtjeva za nadoknadu sredstava u ukupnoj vrijednosti od 353 milijuna eura, a isplaćeno nešto više od 223 milijuna eura.

Za ugovorene projekte na području Grada Zagreba, završeno je 270 projekata, što uključuje hitne mjere sanacije, vraćanje u prvobitno radno stanje, konstrukciju obnovu zgrade, privremeni smještaj, financiranje službi spašavanja i sl., od čega njih 194 odnose na obnovu javnih zgrada. U fazi izvođenja radova trenutno je 126 projekata obnove javnih zgrada u vrijednosti 1,43 milijardi eura i to u području:

  • obrazovanja (fakulteti, škole, vrtići i sl.) - 32 projekta u vrijednosti 415 milijuna eura
  • zdravstva (bolnice i zdravstvene ustanove) -  19 projekata vrijednosti 301 milijun eura
  • zaštite kulturne baštine (crkve, muzeji i sl.) - 75 projekata vrijednosti 717 milijuna eura

Također, u fazi izvođenja radova su 22 projekta obnove infrastrukture u području prijevoza i energetskog sektora na području Grada Zagreba u vrijednosti od 57 milijuna eura, u cijelosti financirana iz Fonda solidarnosti.

sve osim nogometa

Učitavanje...