otvoreno

Treći trak od Zagreba do Karlovca: 'Imat ćemo i dalje slične probleme'

30.06.2026 u 23:09

Bionic
Reading

Počinje projekt izgradnje trećeg traka od Zagreba do Karlovca u oba smjera, a gradnja bi trebala početi iduće godine. O tome, ali i kako rasteretiti urbane sredine koje su sve više zagušene prometom razgovaralo se u emisiji Otvoreno. Hrvatske autoceste objavile su prethodno savjetovanje sa zainteresiranim tvrtkama za gradnju dionice autoceste Zagreb - Karlovac u oba smjera, za gradnju trećeg traka

'Javno savjetovanje počelo je jučer. Riječ je o 39 km autoceste od Zagreba do Karlovca. Procijenjena vrijednost radova je 250 mil. eura, a predviđeni rok realizacije projekta je dvije godine. Očekujemo da će nakon javnog savjetovanja početi službena procedura javnog natječaja', rekao je Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture za HRT.

Treći trak trebao bi biti u funkciji 2029., ako sve bude išlo kako treba.

'Tijekom izvođenja radova trake će biti sužene i bit će smanjena dozvoljena brzina, ali ostat će s jedne i s druge strane autoceste po dvije trake', dodao je.

U ljetnim mjesecima i produženim vikendima goleme gužve stvaraju se na dionici autoceste od Zagreba do Bosiljeva.

'Mislim da treći trak neće donijeti rasterećenje onoliko koliko bi javnost željela', naglasio je izv. prof. dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

'Doći će do određenih poboljšanja, ta treća traka je nužna zbog rasta teretnog prometa, no ona neće biti spasonosno rješenje, imat ćemo i dalje slične probleme na sličnim mjestima u sličnom vremenu. Za desetak godina ako nastavim ovakvim razvojem, govorit ćemo o četvrtoj traci', kaže.

Drugi problem vidi u vijaduktu Drežnik.

'Taj vijadukt nema zaustavnu traku i taj cijeli vijadukt trebalo bi rušiti i raditi novi vijadukt i most preko Kupe kako bismo osigurali kontinuitet do Bosiljeva, sličan problem je i s tunelom sv. Marko', naglasio je.

Uvođenje sekcijske kontrole brzine

Ševrović smatra da uz treću traku moramo hitno početi razmišljati o uvođenju sekcijske kontrole brzine.

'Trenutačno zastoji na dionici Zagreb - Lučko, odnosno Karlovac - Zagreb nastaju zbog dva glavna razloga. Prvi je taj što imate ograničenje brzine 130 km/h, a maksimalna propusna moć u takvim uvjetima postiže se pri brzinama od 100 km/h. Tada kad imate tok koji pokušava ići 100 km/h, a netko pokušavajući brže dolazi do prometnih nesreća, dolazi do skokovitih promjena prometnog toka i dolazi do tzv. šok valova. Odmorište Draganić dodatna je bočna smetnja koja ima prekratku traku za ubrzavanje pa nastaju tzv. fantomski prometni zastoji', kaže Ševrović.

'Sekcijsko mjerenje brzine, ograničenje brzine u takvim uvjetima, gustoća prometnih tokova treba biti na 80 km/h. To rade sve zapadne zemlje. Pokazalo se da se time kapacitet može povećati gotovo kao da izgradimo treću traku', naglasio je.

Hrvatski autoklub, kao krovna nacionalna udruga vozača i članova, pohvaljuje ovu ideju i podržava je, naveo je dr. sc. Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika Hrvatskog autokluba.

Dvije sužene trake i ograničenje brzine tijekom izvođenja radova mogle bi stvoriti probleme.

Neminovno je da se brzina mora ograničiti, to će se posebno odraziti i na sigurnost. Činjenica je da će vrijeme putovanja nešto biti duže, ali strpljenje, svjesnost da je to nešto što za našu državu ima dalekosežne posljedice u kontekstu rješavanja prometnog sustava, njegove održivosti, vjerujem da će to svi razumjeti i podržati', smatra Alispahić.