Sud je donio presudu kojom je u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, pročitala je sutkinja. Prema odluci suda, štrajk Čistoće je nezakonit.
"Zabranjuje se tuženicima organiziranje i poduzimanje štrajka koji su najavili tužitelju 18. rujna 2026. Nalaže se tuženicima nadoknaditi tužitelju parnični trošak 625 eura", rečeno je.
Također, sud je odbio prijedlog tužitelja za novčanom tražbinom.
Sutkinja Ksenija Jakovčević je prihvatila argument sindikata da općenita upozorenja o opasnostima za zdravlje i promet ne opravdavaju zabranu štrajka. Poslodavac pritom nije objasnio zašto se te opasnosti nisu mogle izbjeći određivanjem nužnih poslova.
Sud je ocijenio da je štrajk preuranjen i nezakonit, među ostalim zbog kršenja propisa o dogovaranju i određivanju poslova koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati.
‘To što je pravo na štrajk ustavno pravo, ne znači da je ono apsolutno pravo’, obrazložila je sutkinja. Pojasnila je da sindikati svoje interese moraju ostvarivati uz poštovanje prava trećih osoba i poslodavca.
Za presudu je ključan sporazum iz srpnja 2026., kojim je produljena primjena ranijeg kolektivnog ugovora. Sud smatra da je u trenutku pokretanja štrajka i dalje vrijedila obveza socijalnog mira, zbog čega je štrajk preuranjen i nezakonit.
Rok za žalbu je 15 dana
Sutkinja se na kraju osvrnula i na zakonske rokove, ističući da sud mora postupati brzo, dok rok za žalbu iznosi 15 dana.
‘Unatoč tome što je svima nama nametnuo kratke rokove, ostavio 15 dana za pravo na žalbu. Sve daljnje situacije ne mogu se pripisati radu i djelovanju suda, nego isključivo zakonskoj odredbi za pravo na žalbu koja je je 15 dana’, pojasnila je.
Podsjetimo, Holding je tražio da se štrajk proglasi nezakonitim i zabrani njegovo provođenje. Njegov zahtjev za privremenom zabranom štrajka sud je jučer odbio.
Ako sud proglasi štrajk nezakonitim, sindikati se mogu žaliti Vrhovnom sudu, pa presuda ne postaje odmah pravomoćna niti nužno znači trenutačni prekid štrajka. Njegov nastavak, međutim, povećava pravni rizik za sindikate i radnike, a poslodavac može tražiti zabranu štrajka i naknadu štete.
Postupak se vodi protiv Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske te Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske. O tužbi odlučuje vijeće građanskog odjela, a sutkinja izvjestiteljica je Ksenija Jakovčević.
Presudu u sporu ZET-a i triju sindikata sud objavljuje u 11:30 sati. Zahtjev za privremenom zabranom štrajka sud je odbio i u sporu ZET-a i triju sindikata, u kojem je odlučivala sutkinja izvjestiteljica Lidija Bošnjaković.
ZET-ovi odvjetnici tvrde da stari kolektivni ugovor i dalje vrijedi u cijelosti, uključujući obvezu socijalnog mira, te da početak štrajka zahtijeva prethodno utvrđivanje nužnih poslova.
Odvjetnici sindikata uzvraćaju da nakon isteka ugovora vrijede samo odredbe o pravima i obvezama radnika te da popis nužnih poslova nije zakonski uvjet za štrajk. Osporavaju i tvrdnju da šteta zbog obustave javnog prijevoza čini štrajk nezakonitim, ističući da je ona očekivana posljedica takve sindikalne akcije.