Sud je donio presudu kojom je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev tužitelja, pročitala je sutkinja. Prema odluci suda, štrajk Čistoće je nezakonit. Nedugo zatim sud je odlučio da je i štrajk u ZET-u nezakonit.
"Zabranjuje se tuženicima organiziranje i poduzimanje štrajka koji su najavili tužitelju 18. rujna 2026. Nalaže se tuženicima nadoknaditi tužitelju parnični trošak 625 eura", rekla je sutkinja Ksenija Jakovčević obrazlažući presudu Županijskog suda.
Također, sud je odbio prijedlog tužitelja za novčanom tražbinom.
Što se tiče ZET-a, sud je odlučio da se zabranjuje se tuženicima da organiziraju i poduzimaju štrajk, rekla je sutkinja Lidija Bošnjaković.
Razlog zabrane nije kolektivni ugovor
Sud je štrajk u ZET-u proglasio nezakonitim jer nisu utvrđeni nužni poslovi koje sindikati moraju osigurati tijekom štrajka. Za razliku od Holdinga, razlog zabrane nije kolektivni ugovor: u ZET-u je istekao i nije bio na snazi.
"Mi se nismo bavili pitanje savjesnosti i poštenja vođenja pregovora. Nezakonitost proizlazi iz toga što nisu bili ugovoreni nužni poslovi koje su sindikati bili dužni osigurati i provoditi za vrijeme štrajka", objasnila je sutkinja.
Sutkinja Lidija Bošnjaković pojasnila je da nakon donošenja arbitražne odluke o nužnim poslovima više neće biti razloga za zabranu štrajka. Osvrnula se i na pitanje svojeg izuzeća.
‘Moglo se tražiti moje izuzeće no nitko nije tražio. Ja sam kao i moji kolege stručna i neovisna. Želim skrenuti pozornost na taj problem da se više ne ponavlja’, poručila je.
Presuda je prvostupanjska i nezadovoljna strana, kao i u slučaju Holdinga, može se žaliti Vrhovnom sudu u roku od 15 dana. Vrhovni sud potom mora odlučiti o žalbi u roku od pet dana od dostave prvostupanjskog predmeta.
Nezakonit štrajk u Holdingu
Sutkinja Ksenija Jakovčević je prihvatila argument sindikata da općenita upozorenja o opasnostima za zdravlje i promet ne opravdavaju zabranu štrajka. Poslodavac pritom nije objasnio zašto se te opasnosti nisu mogle izbjeći određivanjem nužnih poslova.
Sud je ocijenio da je štrajk preuranjen i nezakonit, među ostalim zbog kršenja propisa o dogovaranju i određivanju poslova koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati.
‘To što je pravo na štrajk ustavno pravo, ne znači da je ono apsolutno pravo’, obrazložila je sutkinja. Pojasnila je da sindikati svoje interese moraju ostvarivati uz poštovanje prava trećih osoba i poslodavca.
Za presudu je ključan sporazum iz srpnja 2026., kojim je produljena primjena ranijeg kolektivnog ugovora. Sud smatra da je u trenutku pokretanja štrajka i dalje vrijedila obveza socijalnog mira, zbog čega je štrajk preuranjen i nezakonit.
Rok za žalbu je 15 dana
Sutkinja se na kraju osvrnula i na zakonske rokove, ističući da sud mora postupati brzo, dok rok za žalbu iznosi 15 dana.
‘Unatoč tome što je svima nama nametnuo kratke rokove, ostavio 15 dana za pravo na žalbu. Sve daljnje situacije ne mogu se pripisati radu i djelovanju suda, nego isključivo zakonskoj odredbi za pravo na žalbu koja je je 15 dana’, pojasnila je.
Podsjetimo, Holding je tražio da se štrajk proglasi nezakonitim i zabrani njegovo provođenje. Njegov zahtjev za privremenom zabranom štrajka sud je jučer odbio.