Kremlj je u četvrtak odbacio navode da Rusija stoji iza niza kibernetičkih napada na rashladne sustave supermarketa diljem Europe, zbog kojih su trgovci morali baciti velike količine hrane u smeće. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužbe je nazvao 'apsurdnima', nakon što su pojedine proruske hakerske skupine preuzele odgovornost za napade, a potom izbrisale objavu
'To su apsurdne tvrdnje. Kao i uvijek, ne temelje se ni na kakvim argumentima ni dokazima', izjavio je Peskov, prenosi ruska novinska agencija Interfax. Dodao je da neutemeljene optužbe o ruskoj umiješanosti u različite incidente postaju sve češće europskim zemljama, prenosi Politico.
O toj je temi tportal razgovarao s bivšim operativcem SOA-e Antom Leticom.
vezane vijesti
Posljednjih tjedana hakeri su napali sustave za upravljanje hladnjacima i zamrzivačima u supermarketima više europskih država, uključujući Belgiju, Švedsku, Irsku, Luksemburg, Estoniju i Italiju. Napadači su daljinski mijenjali postavke temperature, zbog čega su se velike količine svježe i zamrznute hrane pokvarile.
U jednom švedskom supermarketu temperatura rashladnih uređaja bila je postavljena na čak 50 Celzijevih stupnjeva. Napadima su bile pogođene i rashladne instalacije u francuskim ustanovama za prikupljanje i čuvanje krvi, no tamošnja služba priopćila je da zalihe nisu oštećene.
Proruski hakeri preuzeli odgovornost, pa izbrisali objave
Prema pisanju BBC-ja, pPojedine proruske hakerske skupine u srijedu su objavile da stoje iza napada, ali su ubrzo izbrisale objavu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je utvrđivanje stvarnih počinitelja kibernetičkih napada iznimno složeno te da samo preuzimanje odgovornosti nije dokaz njihove umiješanosti.
Dio stručnjaka za kibernetičku sigurnost smatra da postoje tragovi koji upućuju na Rusiju. Xavier Bellekens, izvršni direktor tvrtke za kibernetičku sigurnost Lupovis, za Politico je izjavio da dostupni pokazatelji upućuju na mogućnost da iza napada stoji skupina koju podupire ruska država.
Tvrtka za kibernetičku obranu Sekoia u svojoj je analizi upozorila da skupine povezane s Iranom već imaju povijest napada na supermarkete, uključujući one u Sjedinjenim Državama i Izraelu. Unatoč sumnjama, nadležna tijela za kibernetičku sigurnost u pogođenim europskim zemljama dosad nisu javno pripisala napade nijednoj državi ili hakerskoj skupini.
Ranije istrage sličnih napada pokazale su da su pojedini rashladni sustavi bili izloženi zbog zastarjele opreme, poznatih sigurnosnih propusta i slabih lozinki. Budući da su takvi uređaji često povezani s internetom radi daljinskog nadzora, mogu postati laka meta napadača.
