Europu je posljednjih tjedana pogodio niz sigurnosnih incidenata pa su nakon prijetnji bombama upućenih školama u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i Mađarskoj, prijetnje eksplozivnim napravama zabilježene i na više putničkih letova. U četvrtak su zbog njih preusmjeravani zrakoplovi koji su polijetali iz ili letjeli prema Kopenhagenu, Dublinu, Helsinkiju, Madridu, Milanu i Varšavi. Iako u pregledima nisu pronađene eksplozivne naprave, te su prijetnje više nego ozbiljno shvaćene.

Napad na rashladne uređaje

U međuvremenu su kibernetički napadi poremetili rad rashladnih sustava u trgovinama u dvanaest europskih zemalja: Belgiji, Estoniji, Finskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu, Švedskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj i Velikoj Britaniji.

U Francuskoj su jučer napadnuti i rashladni sustavi na trima lokacijama za čuvanje krvne plazme. Francuska služba za krv (Établissement français du sang, EFS) objavila je da su zalihe pravodobno osigurane te da nijedan krvni pripravak nije izgubljen.

Zasad nema potvrde da su svi ti incidenti povezani, a odgovornost za napade na rashladne sustave i dojave o postavljenim bombama nitko nije preuzeo.

Takvo što već se događalo i dovoljno se sjetiti da su krajem prosinca prošle godine koordinirani napadi pogodili više od 30 vjetroelektrana i solarnih farmi te veliku kogeneracijsku elektranu u Poljskoj, a CERT Poljska opisao je taj incident kao destruktivan.

Nastavak operacija

Ante Letica, bivši operativac SOA-e, smatra kako je jasno da iza napada na EU i članice NATO-a stoji Rusija sa svojim proxyjima.

'Sve je to dio hibridnog djelovanja i to dobro organiziranog. Evidentno je da iza toga stoje ruske specijalne službe i da to rade one ili preko svojih proxyja', rekao je.

Upitan je li riječ o probi za nešto veće, rekao je da je riječ o nastavku sličnih operacija koje se provode već neko vrijeme.

'To, osim kibernetičkih napada, uključuje plasiranje raznih informacija i dezinformacija. Ne bih rekao da je ovo priprema za nešto veće. Pokazuju što mogu i valja se pripremiti da će to tako biti. U budućnosti se mogu očekivati napadi na svu ključnu infrastrukturu, od hidrocentrala preko financijskog sektora do vodoopskrbnih sustava. To je hibridno djelovanje', kazao je Letica.

Napomenuo je da nije čudno to da je Francuska u prvom planu tih udara jer je očekuju izbori na kojima je cilj nakon Macrona dovesti nekoga bilo s ekstremne ljevice ili desnice kako bi se promijenili stavovi i podrška Ukrajini.

S obzirom na to da se val studentskih prosvjeda širi Europom, upitali smo ga postoji li mogućnost i da je ta priča koordinirana iz iste centrale ili je to samo splet podudarnosti.

'Nijednu opciju ne treba otpisati, ali mislim da su šanse za to manje nego za sve ovo drugo. Da se ustvrdi tako nešto, za to bi trebalo imati čvrste dokaze', zaključio je Letica.