Sporazum izbrušen na papinom sprovodu

Iz cijele protokolarne gungule oko sprovoda pape Franje, na kojemu je raspored sjedenja ispao najvažnija tema, izdvojio se jedan susret na marginama događaja. Donald Trump i Volodimir Zelenski našli su se u skrivenom kutku bazilike sv. Petra i, čini se, konačno dogovorili sporazum SAD-a i Ukrajine oko kojega su obojica posljednjih tjedana bili dosta glasni.

Prema sporazumu koji ukrajinski parlament samo što nije ratificirao, Ukrajina će SAD-u osigurati pristup vrijednim prirodnim resursima, a Washington će nastaviti podupirati Kijev u obrani zemlje od ruske invazije. Sporazum je dosta izmijenjen od prvobitne verzije, što priznaje čak i Zelenski. Njime je predviđeno osnivanje fonda za obnovu koji će ulagati u Ukrajinu i generirati dobit.

Popustile su obje strane: Donald Trump ranije je zahtijevao da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara za koje tvrdi da predstavljaju iznos pomoći SAD-a tijekom rata. To je Zelenski odbio, a ukrajinski premijer Denis Šmihal tvrdi kako prema sporazumu ne postoji koncept 'duga', o kojemu Trump govori.

S druge strane, i Amerikanci su dobili više nego što su očekivali. Osim minerala, sporazumom su obuhvaćeni nafta, plin i drugi ugljikovodici. Svi resursi, doduše, ostaju u vlasništvu Ukrajine, dok će SAD dobiti mogućnost zajedničkog pristupa. S treće pak strane, SAD neće raditi probleme Ukrajini u njenom nastojanju da se pridruži Europskoj uniji, a sporazum sa SAD-om neće Amerikancima dati prednost u eksploataciji sirovina, o čemu Ukrajina s EU-om već ima strateški sporazum.

Elektrošok na Pirinejima

Događaj tjedna u Europi svakako je ispad elektroenergetske mreže na području od skoro 60 milijuna ljudi, koje se proteže od (na kratko) juga Francuske preko Španjolske do Portugala. Prema riječima španjolskog premijera Pedra Sancheza, zemlja je doslovno u pet sekundi ostala bez 15 GW proizvodnje električne energije, što je dovelo do elektrošoka od kojeg se država oporavljala gotovo 24 sata, proglasivši izvanredno stanje. Stao je javni prijevoz, zablokirali mobilni operateri, prestale raditi velike i male firme, ukratko – totalni kolaps koji je u tim zemljama još dan ranije bio nezamisliv.

Što je uzrok ovako dramatičnog ispada niti danima kasnije službeno se ne zna. Prvo se – očekivano – brujalo o terorističkom napadu, što je, srećom, demantirano. Portugalski operater objavio je da je kvar uzrokovao 'rijedak atmosferski fenomen' koji je pogodio španjolsku mrežu. Taj 'fenomen' je, čini se iz preliminarnih zaključaka, prevelika oslonjenost elektroenergetske mreže na solarne izvore.

Naime, čini se da elektroenergetska mreža, posebno visokonaponski dalekovodi, nisu spremni na stabilno napajanje iz prirodnih izvora, što je zadalo glavobolje operaterima i planerima elektroenergetskog sustava širom svijeta. Španjolska i Portugal su lideri u zelenoj energiji s obiljem sunčeve energije i vjetroelektrana. Prošle godine Španjolska je dosegla udio od 56 posto obnovljive u ukupno korištenoj energiji. Njihovim stopama ide i Europa, no investicije ne prate tempo proizvodnje, zbog čega se događaju ovakvi ispadi. Ako smo iz svega nešto naučili, onda je to zasad barem popis što sve treba imati sa sobom kad nestane struje.

Stari sukob opet podgrijava bojeve glave

Kao da nam nije bilo dovoljno prijetnje nuklearnim ratom, ovoga su se tjedna pokoškale dvije nuklearne velesile: Indija i Pakistan. Sve je počelo 22. travnja, kad su se već narušeni odnosi dvaju zemalja dodatno pogoršali nakon što su militanti u turističkom mjestu Pahalgam, na području Kašmira pod indijskom upravom, ubili 25 turista i lokalnog vodiča. Treba napomenuti da u Kašmiru, na koji pravo polažu i Indija i Pakistan, desetljećima nije bilo ovakvog incidenta, koji je narušio relativni mir te izazvao obostranu pucnjavu duž 740 km duge granice.

Gdje su meci, tu je i prijetnja bojevim glavama, barem kod zemalja koje ih imaju. Pakistanski ministar informiranja Attaullah Tarar izjavio je da je vojna akcija iz Indije "neizbježna", a svoju procjenu temelji na obavještajnim podacima. S druge strane, 'indijski Trump', Narendra Modi kaže kako će napadači biti 'progonjeni do kraja svijeta', a kao prvi potez zatvorio je indijski zračni prostor za pakistanske kompanije.

Ipak, analitičari spuštaju loptu. Ajay Bisaria, bivši indijski visoki povjerenik u Pakistanu, izjavio je za The Independent da bi Indija mogla poduzeti ograničenu, preciznu vojnu operaciju, poput zračnog napada ili privremenog kopnenog upada, kako bi poslala jasnu poruku, ali bez izazivanja većeg sukoba. Iako i to zvuči vrlo zapaljivo, nadamo se da će na tome stati.

Tko prvi trepne... Trump i Xi u ratu iscrpljivanja

Vodstva dvije najmoćnije svjetske države i dalje igraju trgovinski rat iscrpljivanja. Trump je odlučio udariti na kineske platforme Sheina i Temua ukidanjem tzv. 'de minimis' izuzeća (na pakete do 800 dolara nije se naplaćivao porez i carine). Time će sva roba koju Amerikanci kupuju preko te dvije najpopularnije online trgovine dobrano poskupiti. Trumpa za to nije briga jer nastoji na sve moguće načine natjerati Kineze da sjednu za pregovarački stol. Čini se kako smo tome sve bliže jer iz Pekinga stižu poruke kako su otvoreni za razgovore.

Daljnja ekskalacija sukoba nanijela bi nemjerljive gubitke jednim i drugim. Prošle godine SAD je iz Kine uvezao robu i usluge u vrijednosti od oko 440 milijardi dolara, u usporedbi s 145 milijardi dolara u drugom smjeru.

Kina je drugi najveći trgovinski partner SAD-a (nakon Meksika), a SAD je jedno od glavnih izvoznih tržišta za kineske proizvode. Amerikanci izvoze u Kinu poljoprivredne proizvode (soja, kukuruz), avione, automobile, tehnologiju i usluge (npr. obrazovanje i turizam). Kina pak izvozi u SAD velik dio potrošačkih proizvoda, uključujući elektroniku, tekstil, kućanske aparate i igračke.

U studiji iz 2019. ekonomisti Xavier Jaravel i Erick Sager izračunali su da je gospodarska isprepletenost Kine i SAD-a povećala godišnju kupovnu moć prosječnog američkog kućanstva za 1500 dolara između 2000. i 2007. godine. Izvješće Američko-kineskog poslovnog vijeća iz 2023. pokazalo je da izvoz u Kinu podržava više od milijun radnih mjesta u Sjedinjenim Državama ili oko 0,5 posto radne snage.

Peking je posljednjih tjedana započeo razgovore s brojnim zemljama, od Europe do jugoistočne Azije, u pokušaju proširenja trgovinske suradnje. Pritom nastoji iskoristiti ogorčenje američkih saveznika i partnera Trumpovim nametnutim globalnim trgovačkim ratom.

Američki BDP je pao. Ili ipak nije?

Svi važni globalni mediji izvjestili su da je agencija US Bureau of Labour Statistics (BLS) objavila preliminarnu procjenu o padu realnog BDP-a SAD-a u prvom kvartalu za 0,3 posto.

Trumpovi protivnici likujući su komentirali kako je on jedini predsjednik koji je uspio u 100 dana srušiti gospodarstvo koje se oporavljalo. Bijela kuća je na to odgovorila da je za to kriv Joe Biden te da treba gledati i podatke o investicijama koji pokazuju snažan uzlet u prvom kvartalu. 'Carine daju rezultate!', ponovio je američki predsjednik.

Što je prava istina objasnio je naš ekonomski analitičar Velimir Šonje. Kad se podaci pozornije pogledaju, vidi se kako se još ništa bitno nije dogodilo, osim što su američki poduzetnici u očekivanju carina povećali uvoz prije nego što ih zahvate najavljene carine. To je oborilo BDP budući da neto izvoz (izvoz minus uvoz) obračunski uvećava BDP, pa ga jednokratni rast uvoza jednokratno smanjuje. Isto se odnosi na investicije.

'Cjelokupan negativni doprinos došao je iz uvoza, dok se izvoz i državna potrošnja nisu bitno mijenjali, ali su osobna potrošnja i naročito investicije dali znatan doprinos rastu u prvom tromjesečju', naveo je Šonje te je zaključio kako ćemo biti pametniji u kojem se smjeru kreće američka ekonomija tek kad se zaključi većina bitnih trgovačkih sporazuma (očekuje se do 1. srpnja).

Nema dobrih vijesti za Muska

Nakon u prvom kvartalu poraznih rezultata Tesle ništa bolje brojke ne dolaze niti iz druge uzdanice Elona Muska - X-a ili ti bivšeg Twitter.

Platforma je u Europi zabilježila grozan pad popularnosti. Prema novim podacima broj aktivnih korisnika sada je manji nego prije Muskove akvizicije Twittera vrijedne 44 milijarde dolara. Trenutno X u Europskoj uniji ima 94,8 milijuna korisnika, što je pad od čak 10,5 posto, odnosno gotovo 11 milijuna ljudi u zadnjih šest mjeseci.

Najveći pad zabilježen je u Francuskoj (2,7 milijuna manje), Poljskoj (oko 2 milijuna manje), Njemačkoj (1,5 milijuna manje) te Španjolskoj (više od milijun manje). Čak i manje države poput Luksemburga i Litve izgubile su četvrtinu svojih korisnika.

Dok se X suočava s transparentnošću u EU zbog zakonske obaveze redovitog izvještavanja o moderiranju sadržaja, neovisne analize pokazuju pad korisničke aktivnosti i izvan Europe. Financial Times navodi da je platforma izgubila petinu dnevnih korisnika u SAD-u i trećinu u Velikoj Britaniji.

Iako je Musk pokušao osvježiti imidž kroz kompaniju xAI i kratkotrajni povratak velikih oglašivača poput Applea, to nije preokrenulo negativan trend. Situaciju dodatno otežavaju globalni prosvjedi protiv Tesle i dramatičan pad dobiti te tvrtke, što jasno ukazuje na rastući skepticizam prema Muskovim poslovnim vještinama.