DISKRIMINACIJA MANJINA

Teškoće oko provedbe presude Europskog suda za ljudska prava

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 20.01.2012 13:51
  • Objavljeno 20.01.2012 u 13:45
tportal

Izvor: sxc.hu / Autor: sxc.hu

Bosna i Hercegovina bi do sredine ožujka mogla provesti dio presude Europskog suda za ljudska prava koji je ocijenio kako njen ustav i izborno zakonodavstvo krše temeljna prava nacionalnih manjina, no ta bi se država pred istim sudom mogla opet suočiti sa sličnim optužbama jer je na izborima 2010. ponovo diskriminirala pripadnike manjinskih entičkih skupina, prenijeli su u petak lokalni mediji.

Član radne skupine zadužene za pripremu ustavnih amandmana kojima bi se eliminirala etnička diskriminacija Vehid Šehić najavio je kako je do 12. ožujka izvjestan dogovor o novom zastupničkom klubu u Domu naroda parlamenta BiH, objavile su banjalučke "Nezavisne novine".

Uz postojeće klubove Hrvata, Srba i Bošnjaka još pet zastupnika u državnom Domu naroda dobilo bi mogućnost zastupanja interesa nacionalnih manjina i utjecaja na donošenje zakona.

Na temelju tužbe koju su podnijeli Jakob Finci i Dervo Sejdić kao pripadnici židovske odnosno romske manjine u BiH, Europski sud za ljudska prava je 2009. godine presudio kako BiH krši njihova temeljna ljudska prava jer im nije omogućeno kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda.

Izbori 2010. godine provedeni su, međutim, po postojećem izbornom zakonu, a tek 2011. godine formirana je radna skupina sa zadaćom da usuglasi ustavne amandmane i izmjene izbornog zakona kojima bi se eliminirale diskriminatorske odredbe.

Dervo Sejdić ni danas nije uvjeren kako je cjelovito rješenje na pomolu iako je dogovor oko ustroja Doma naroda moguć.

"Političari iz Republike Srpske jesu predložili da se provedu izmjene samo kod Predsjedništva BiH i Doma naroda, no to ne zadovoljava i predstavnike hrvatskog političkog bloka. Hrvati zahtjevaju temeljite izmjene ustava koje će biti provedene tako da im jamče jednakost s druga dva naroda, naročito kada je u pitanju izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH", pojasnio je situaciju Sejdić u intervjuu sarajevskom "Oslobođenju".

Ustav i izborni zakon BiH preciziraju kako se u Predsjedništvo BiH biraju po jedan Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH te Srbin s područja Republike Srpske. Na taj su način diskriminirani čak i pripadnici konstitutivnih naroda koji žive u "pogrešnom" entitetu.

Vlasti RS do sada su iskazivale spremnost na simbolične izmjene kojima bi se utvrdilo kako je iz RS bira jedan član Predsjedništva BiH, bez nacionalne odrednice.

Hrvatske političke stranke pak inzistiraju na uvođenju posebne izborne jedinice što bi onemogućilo ponavljanje slučajeva poput izbora Željka Komšića za člana državnog predsjedništva.

Sejdić kaže kako u postojećem odnosu snaga sve ovisi o tome mogu li se lideri šest stranaka koje su dogovorile uspostavu vlasti sporazumjeti i o izmjenama ustava. "Poznajući nepopustljivost u stajalištima, nisam siguran u to", rekao je Sejdić. Potvrdio je također kako je zbog postojećeg stanja odlučio ponovo tužiti BiH Europskom sudu za ljudska prava te podsjetio kako BiH, unatoč pravomoćnoj presudi, nije ništa učinila da bi mu omogućila kandidiranje na izborima 2010. godine.

"U ovoj tužbi tražim obeštećenje u iznosu četvorogodišnje plaće člana Predsjedništva BiH", pojasnio je Sejdić.

Monika Mijić, zastupnica BiH pred Eurpskim sudom za ljudska prava, smatra kako su mali izgledi da Sejdić dobije drugi spor. "Moja je pretpostavka da će sud tu tužbu odbaciti kao već riješenu", kazala je Mijić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi