Anketa, koju je naručila Zaklada Rockefeller, a provedena je u 34 zemalja od 21. srpnja do 5. kolovoza, pokazuje negativne stavove o gospodarstvu i sigurnosnim izazovima, pri čemu je gotovo 70 posto ispitanika kazalo da se svijet pogoršao tijekom protekle godine.

Svega 38 posto sudionika je kazalo da vjeruju da će se njihova nacionalna gospodarstva poboljšati u narednih pet godina, a optimizam je naglo pao u nekima od najvećih svjetskih ekonomija: za 26 postotnih bodova u Indiji na 50 posto i za 16 postotnih bodova u Kini na 56 posto.

Usprkos raširenom pesimizmu, 57 posto ispitanika je kazalo da bi zemlje trebale surađivati kako bi riješile globalne izazove poput sigurnosti čak i ako to znači kompromise glede nekih nacionalnih interesa. U prošlogodišnjoj anketi taj je postotak iznosio 55.

Do ankete, objavljene uoči Opće skupštine Ujedinjenih naroda idućeg tjedna u New Yorku, dolazi nakon gotovo sedam mjeseci rata na Bliskom istoku koji je poremetio globalna tržišta energenata, smanjio gospodarski rast i potaknuo inflaciju. Do sukoba pak je došlo nakon godine obilježene carinama koje je američki predsjednik Donald Trump uveo na uvoz robe iz gotovo svih zemalja.

Sjedinjene Američke Države i Izrael su rat protiv Irana započeli 28. veljače, nakon čega je Teheran zatvorio Hormuški tjesnac kojim je prolazila petina svjetske nafte. Sukob se proširio na druge zemlje, uključujući Libanon, Jemen i Saudijsku Arabiju, što je doprinijelo rastu cijena nafte.

Anketa je pokazala da ispitanici ne podržavaju SAD ili Kinu kao globalne vođe, odnosno 61 posto njih je kazalo da podupire suradnju zemalja bez sudjelovanja dviju najvećih svjetskih gospodarstava.

Većinsko povjerenje uživaju Kanada, Japan, Australija, EU i Velika Britanija

Kanada je dobila najvišu razinu potpore za vodeću ulogu u međunarodnim pitanjima, odnosno 60 posto, a iza nje su Japan s 58 i Australija s 55 posto. Europsku uniju je podržalo 55, Veliku Britaniju 54, a Ujedinjene narode 52 posto ispitanika.

Svega 39 posto sudionika podržava zamisao da vodeću ulogu u svijetu ima SAD, a 37 posto Kina. Stav prema Rusiji je još negativniji te nju podupire tek 26 posto ispitanika.

Eric Pelofsky, potpredsjednik Zaklade Rockefeller, kazao je da rezultati ankete pokazuju da pristup "srednjih sila" koji zagovara kanadski premijer Mark Carney ima stvaran kredibilitet u svijetu. Također, Carney je rat na Bliskom istoku nazvao neuspjehom svjetskog poretka.

"Anketa odražava duboku eroziju u globalnom vodstvu" za SAD, rekao je Pelofsky. "Ljudi raspravljaju o rješenjima za svjetske probleme i više ne pitaju što misle Amerikanci. To je težak udarac".

Stavovi se veoma razlikuju u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama pa 53 posto sudionika iz zemalja u razvoju podržava kinesko vodstvo u svijetu, a u bogatijim državama taj postotak iznosi tek 23. Za Rusiju je taj jaz iznosio 27 postotnih bodova, a za SAD 17.

Skok povjerenja u svjetske organizacije

Kada je riječ o povjerenju u međunarodne institucije, ono je poraslo u usporedbi s prošlom godinom: za Svjetsku zdravstvenu organizaciju na 69 sa 61 posto za UN s 58 na 62 posto.

Povjerenje je poraslo i u Svjetsku banku s 46 na 55 posto, Međunarodni monetarni fond s 43 na 51 posto i Međunarodni kazneni sud s 48 na 54 posto. Također, povjerenje u Svjetsku trgovinsku organizaciju je naraslo s 50 na 57 posto.

Isključujući matičnu zemlju ispitanika, 42 posto Rusiju smatra velikom prijetnjom, u usporedbi s 34 posto za SAD i 30 posto za Kinu. Rusija je bila imenovana kao najveća prijetnja u 14 zemalja, a najviši postoci su zabilježeni u Europi.

SAD se doživljava kao najveća prijetnja u 15 zemalja, a najviši postoci su registrirani u Indoneziji (73 posto), Brazilu (59 posto), Meksiku (58 posto) i Turskoj (57 posto).