Napetosti su se pojavile u trenutku u kojem su dvije najmnogoljudnije države svijeta pokušavale popraviti odnose narušene smrtonosnim sukobima iz 2020. godine. Bivši zapovjednik indijske granične policije pritom je upozorio da bi se Indija teško mogla nositi s kineskom vojnom nadmoći, piše Deutsche Welle.

Shatrujeet Kapur, koji je do 31. listopada bio glavni ravnatelj indo-tibetanske granične policije, još je u listopadu upozorio na incidente između indijskih i kineskih postrojbi na nekoliko lokacija u saveznoj državi Arunachal Pradesh, na sjeveroistoku Indije.

‘Posljednjih dana na različitim lokacijama u Arunachal Pradeshu došlo je do incidenata (s kineskim postrojbama). Oni i dalje traju', izjavio je Kapur.

Upozorio je i na znatnu razliku u vojnoj snazi dviju zemalja.

‘Kini će se možda biti teško suprotstaviti konvencionalnim sredstvima jer su Narodnooslobodilačka vojska i kineske pogranične snage daleko ispred nas po ulaganjima i modernizaciji', dodao je.

Granica između Indije i Kine proteže se kroz teško pristupačno planinsko područje Himalaje, a dvije zemlje već desetljećima ne uspijevaju riješiti teritorijalni spor. Godine 1962. vodile su kratkotrajan rat, nakon kojeg je uspostavljen prekid vatre, no konačan dogovor o granici nikada nije postignut. Umjesto međunarodno priznate granice postoji takozvana Linija stvarne kontrole (LAC), uz koju se redovito događaju napetosti, a povremeno i oružani sukobi.

Granica iz kolonijalnog doba i dalje je sporna

Odnosi dviju azijskih sila posebno su se pogoršali u lipnju 2020., kada je u sukobu njihovih vojnika u dolini Galwan, u istočnom Ladakhu, bilo poginulih na obje strane. Prema indijskim podacima, poginulo je 20 indijskih vojnika, dok je Kina naknadno potvrdila smrt četvorice svojih pripadnika.

Najnovije informacije ponovno su usmjerile pozornost na spornu granicu. Premijer savezne države Arunachal Pradesh Pema Khandu potvrdio je da je bilo incidenata, ali je umanjio njihovu ozbiljnost, ustvrdivši da takvi događaji nisu neuobičajeni te da je stanje na granici stabilno.

Priznao je i da granica nije jasno utvrđena. Kina, naime, ne priznaje McMahonovu liniju, koju je Britansko Carstvo povuklo 1914. godine i koja razdvaja Arunachal Pradesh od Tibeta. Zasad nije poznato jesu li u najnovijim incidentima indijski ili kineski vojnici ozlijeđeni ili poginuli.

Oporba optužuje Modijevu vladu za šutnju

Izjave čelnika savezne države izazvale su kritike oporbene Kongresne stranke, koja je vladajuću BJP indijskog premijera Narendre Modija optužila da umanjuje ozbiljnost kineskih aktivnosti umjesto da odlučnije brani indijske interese.

‘Zaglušujuća je šutnja premijera i njegova okruženja o tim događajima', napisao je glavni tajnik stranke Jairam Ramesh na platformi X.

Indijsko ministarstvo vanjskih poslova za incidente je okrivilo kineske postrojbe i njihovo odstupanje od dogovorenih ruta ophodnje.

‘Kao što smo i ranije isticali, duž indijsko-kineske granice povremeno dolazi do incidenata kada kineske snage odstupe od dogovorenih ruta ophodnje', izjavio je glasnogovornik ministarstva Randhir Jaiswal.

Peking je odbacio takve optužbe. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun ustvrdio je da kineski vojnici provode uobičajene ophodnje i strogo poštuju bilateralne sporazume.

Zašto se incidenti stalno ponavljaju?

Glavni je problem to što dvije države različito tumače položaj granice i teritorij koji im pripada. Vojnici obiju zemalja patroliraju područjima koja smatraju svojima, zbog čega se povremeno susreću u spornim zonama.

‘Razlog je jednostavan: između dviju država ne postoji međunarodno priznata granica', objasnio je za Deutsche Welle Gautam Bambawale, bivši indijski veleposlanik u Kini.

Indija tvrdi da njezina faktična granica s Kinom ima 3488 kilometara, dok Peking navodi manju duljinu. Unatoč dugogodišnjim pregovorima, dogovor nije postignut. Posebni izaslanici dviju zemalja od 2003. godine održali su 25 krugova razgovora o granici.

Jedno od najosjetljivijih pitanja upravo je Arunachal Pradesh, područje koje Indija smatra svojim teritorijem, dok ga Kina naziva dijelom južnog Tibeta.

Kina pojačava stratešku prisutnost

Stručnjak za Kinu Aravind Yelery sa Sveučilišta Jawaharlal Nehru smatra da je istočni dio granice u međuvremenu dobio dodatnu važnost za Peking.

‘Obje strane patroliraju duž sporne “Linije stvarne kontrole” pa su trzavice praktički neizbježne', upozorava.

Ipak, ističe da se kineska pozornost prema tom području pojačala, osobito nakon najave velikog hidroenergetskog projekta Medog u Tibetu, snage 60.000 megavata.

‘Otkako je Kina najavila hidroenergetski projekt Medog snage 60.000 megavata u Tibetu, masovno ulaže u infrastrukturu, vojsku, inženjerske timove i opremu u toj regiji', kaže Yelery.

Objašnjava da Linija stvarne kontrole zapravo nije precizno određena crta, već široko područje u kojem se preklapaju teritorijalni zahtjevi dviju država. Zbog toga su susreti njihovih vojnih ophodnji teško izbježivi.

Ne očekuje ni brzo smirivanje situacije. Smatra da će se incidenti nastaviti sve dok diplomacija ne dovede do konkretnih dogovora na terenu.

‘Postoji velik jaz između obećanja državnih čelnika i konkretnih mjera koje bi spriječile ponavljanje događaja iz 2020., odnosno povlačenja snaga i uzajamne suzdržanosti', upozorava.

Ozbiljnost incidenata još nije poznata

Za Indiju je sada ključno utvrditi jesu li posljednji događaji tek uobičajeni granični incidenti ili upućuju na promjenu kineskih aktivnosti i pokušaj širenja prisutnosti na spornom području.

Ashok Kantha, još jedan bivši indijski veleposlanik u Kini, kaže da kineski upadi u istočnom dijelu granice nisu novost, ali da su važni njihova lokacija i razmjeri.

‘Ako su Kinezi sada dublje prodrli na našu stranu Linije stvarne kontrole, uspostavili prisutnost na novim područjima ili proširili postojeću, to bi bio ozbiljan razvoj događaja', rekao je.

Podsjetio je da su dvije države tijekom godina potpisale niz sporazuma kojima su se obvezale na očuvanje mira i poštovanje postojećeg stanja na granici.

‘Takvi bi potezi predstavljali kršenje više graničnih sporazuma između Indije i Kine iz 1993., 1996., 2005., 2012. i 2013. godine. Obje su se strane njima obvezale na poštivanje Linije stvarne kontrole i ne mijenjanje postojećeg stanja', naglasio je.

Indijska vlada dosad nije objavila detalje o mjestima i okolnostima posljednjih incidenata, pa nije jasno jesu li oni doveli do promjena na terenu.

Zatopljenje odnosa na kušnji

Novi incidenti događaju se u razdoblju u kojem Peking i New Delhi pokušavaju stabilizirati odnose i prevladati posljedice sukoba iz 2020. godine. Posljednjih mjeseci poduzeti su određeni koraci prema približavanju, uključujući obnovu dijela izravnih zračnih linija te ublažavanje putnih i trgovinskih ograničenja.

Proces je ubrzan nakon susreta indijskog premijera Narendre Modija i kineskog predsjednika Xi Jinpinga na samitu BRICS-a u ruskom Kazanju u listopadu 2024. godine. Dvojica čelnika ponovno su se sastala u kolovozu 2025. na samitu Šangajske organizacije za suradnju u kineskom Tianjinu, a potom i ove godine na samitu BRICS-a u New Delhiju.

No teritorijalni spor ostaje neriješen. Alka Acharya, direktorica Instituta za kineske studije u New Delhiju, upozorava da bez dodatnih informacija nije moguće procijeniti koliko su posljednji incidenti ozbiljni.

Indijska vlada događaje je opisala kao sukobe, ali nije ustvrdila da su kineske snage preuzele kontrolu nad dijelom indijskog teritorija, ističe Acharya.

‘Pitanje nije zašto se takvi sukobi ponovno događaju, nego kakve su prirode ti navodni sukobi. Svaki sud o najnovijim incidentima zasad je, u najboljem slučaju, nagađanje bez čvrstih dokaza', rekla je za DW.

Unatoč diplomatskim naporima, granični incidenti ponavljaju se već petnaestak godina, a neriješeni teritorijalni spor i dalje potiče nepovjerenje između dviju azijskih sila. Hoće li najnoviji događaji prerasti u ozbiljniju krizu, zasad je teško procijeniti, osobito zato što New Delhi još nije objavio ključne pojedinosti o njima.