Dok se u Abu Dhabiju vode razgovori o budućnosti Ukrajine, talijanska premijerka Giorgia Meloni suočava se s novim problemom unutar vlastite vladajuće koalicije. Partneri u njezinoj vladi sve se teže usuglašavaju oko nastavka vojne pomoći Kijevu, a napetosti su izbile na vidjelo upravo u trenutku kada je Rim osigurao svoje mjesto u razgovorima o završetku rata
U središtu spora našao se 13. paket pomoći Ukrajini. Ministar obrane Guido Crosetto predstavio ga je u utorak Parlamentarnom odboru za sigurnost Republike (Copasir), no ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti iz desne Lige još nije potpisao dokument, iako je to predviđeno procedurom, piše Euronews.
Bez potpisa svih nadležnih ministara dekret ne može biti objavljen, a time ni pomoć upućena Ukrajini.
U vladajućoj većini pokušavaju umanjiti važnost tog zastoja. Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani poručuje da nema razloga za uzbunu te objašnjava da je dokument klasificiran i da ga je zato potrebno potpisati osobno, a ne elektronički. Giorgetti je u ponedjeljak bio u Bruxellesu na sastanku ministara financija EU-a, a Tajani je uvjeren da će potpis staviti čim se vrati u Rim.
Slično govori i Crosetto, koji brani nastavak talijanske pomoći Kijevu i ističe da Italija mora ostati dosljedna svojim obvezama. No problem je dublji od jednog potpisa.
Salvini sve glasnije dovodi u pitanje pomoć Ukrajini
Potpredsjednik vlade i ministar infrastrukture Matteo Salvini već je više puta izrazio rezerve prema vojnoj pomoći Ukrajini. Njegov je stav postao još čvršći nakon što je ponovno izabran za čelnika Lige. Salvini smatra da nakon gotovo četiri godine rata treba promijeniti pristup i tražiti druge putove prema miru, umjesto da se nastavlja slanje oružja.
Time se sve otvorenije suprotstavlja Meloni i njezinim partnerima iz stranke Forza Italia, koji zagovaraju nastavak potpore Kijevu ‘koliko god bude potrebno’.
Da nezadovoljstvo u Ligi nije samo pitanje političke retorike, pokazao je i senator te stranke Claudio Borghi. Na društvenoj mreži X paket pomoći nazvao je ‘dekretom koji ne postoji’, uz obrazloženje da dokument koji zahtijeva suglasnost više ministara ne može stupiti na snagu dok ga svi ne potpišu.
Crosetto je, međutim, u razgovoru za talijanski list Repubblica branio potrebu za nastavkom potpore Ukrajini i pozvao na jedinstven europski pristup. Ponovio je i da je talijanski uvjet oduvijek bio isključivanje fizičke prisutnosti europskih vojnih snaga na ukrajinskom teritoriju.
Iz ureda talijanske premijerke poručuju da Europa mora govoriti jednim glasom te imati jasan i zajednički mandat, što je stav koji Rim zastupa i u kontekstu razgovora u Abu Dhabiju.
Što bi se moglo naći u novom paketu pomoći?
Sadržaj 13. paketa pomoći, kao i prethodnih, klasificiran je. Uz civilnu pomoć, poput generatora za opskrbu električnom energijom, očekuje se i vojna oprema namijenjena protuzračnoj obrani. Među mogućim isporukama spominju se projektili Aster za francusko-talijanski sustav protuzračne obrane SAMP/T, koji je Italija ranije već dostavila Ukrajini.
U vladajućoj većini prevladava uvjerenje da će Giorgetti ipak potpisati dokument. U suprotnom bi se spor mogao pretvoriti u ozbiljniji sukob koji bi ugrozio stabilnost vlade, i to u osjetljivom trenutku – dok je u Italiji u tijeku rasprava o državnom proračunu. Politička kriza mogla bi se preliti i na taj proces.
Dodatni problem je i to što postojeći zakonski okvir za slanje pomoći Ukrajini istječe krajem godine. Mehanizam je uveo još kabinet Marija Draghija 2022., a dosad je produljen četiri puta. Omogućio je slanje 12 paketa pomoći, dok je posljednji u Ukrajinu upućen krajem 2025. godine.
Talijanska vlada krajem prošle godine donijela je novi okvirni dekret kojim je odobrena isporuka vojne i civilne pomoći tijekom cijele 2026. godine. Sada će morati odlučiti hoće li taj mehanizam produljiti i za iduću godinu, što bi moglo otvoriti još jedan front sukoba unutar koalicije.