ANALIZA KRUNE KARTUSA

Što smo čuli od predsjedničkih kandidata

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 29.11.2014 14:27
  • Objavljeno 29.11.2014 u 08:00
Predsjednički izbori - kandidati

Predsjednički izbori - kandidati

Izvor: Pixsell / Autor: montaža: I.E.M.

Inače nas ne zanimaju tuđe svađe, osobito kada ih vode zajedljivi ljudi pred nama svima misleći da su zabavni. Maknemo se u stranu i ne pridružujemo se njihovom međusobnom tužakanju i vrijeđanju, jer nas to umara, a svatko ima svojih briga napretek. Malo će tko pristojan podržati razdražljivog u svađi: 'Dobro si ga uvrijedio da je mali miš' ili 'Baš tako, taj je nesposoban'. Kad nešto trebamo, radije pitamo: 'Čime se baviš?'

Ali ipak, naši predsjednički kandidati misle da su posljednja dva mjeseca prepiranja, koja će se nastaviti do 28. prosinca, zanimljiva svima kao što su valjda njima.

Pokušavamo sažeti poruke iz pretkampanje, ali posao je gotovo pa nemoguć. Predsjednik Ivo Josipović novi petogodišnji mandat od građana traži pod sloganom 'Pravi put', a konkurira mu Kolinda Grabar Kitarović sa 'Za bolju Hrvatsku'. I medijski izoliran čovjek zaključio bi, u ovom slučaju sasvim ispravno, da je Ivo Josipović uvjeren da samo on može nositi predsjedničku dužnost sljedećih pet godina dok HDZ-ova kandidatkinja uporno tvrdi da je nesposoban i da nije koristio svoje ustavne ovlasti.

Milanu Kujundžiću najvažnije je to da se sučeli s Josipovićem pred kamerama i da mu kaže 'sve ono što on nije napravio u prethodnih pet godina, ali i sve ono što će on sam pak napraviti u sljedećih pet', ali nikako da čujemo što bi to konkretno značilo za građane koji za mjesec dana trebaju zaokružiti neko od šest imena, koliko ih se do sada pojavilo u predizbornoj utrci.

Čime ćete se baviti kada vas izaberemo za ured na Pantovčaku? Tajanstvena šestorka i dalje nas drži u neizvjesnosti s odgovorom na ovo pitanje. Don Ivan Grubišić najavio je kandidaturu i to je to. On je za reviziju ugovora s Vatikanom zbog bogaćenja klera na račun poreznih obveznika, pa iako je na tom protivljenju dobio zastupnička mjesta u Saboru, a nije poduzeo aktivnosti protiv financiranja Crkve i drugih prevelikih prava iz tih spornih ugovora, novu državnu funkciju opet bi htio zaslužiti na valu nezadovoljstva građana Crkvom.

Pričljiviji su Anto Đapić i Ivan Rude. S novom strankom 'Desno' Đapić, rekao je to u opširnom intervjuu za tportal, inicirao bi promjene Ustava da se Hrvatska formira kao građanska država u kojoj su svi građani politički Hrvati, a etnička je pripadnost privatna stvar svakog pojedinca, zalagao se za osnivanje Hrvatske pravoslavne crkve, predlagao Zakon o ovjeri vlasništva, stavljanje Narodne banke pod kontrolu Sabora, a u vanjskoj politici mijenjao bi odnos prema državama u kojima Hrvatska ima gospodarskih interesa, poput Sirije u kojoj je Ina napustila naftna polja.


Rude, šibenski odvjetnik i jedan od najpoznatijih stečajnih upravitelja u zemlji, prihvatio je poziv za kandidaturu radnika brodogradilišta Nauta Lamjana, Imunološkog zavoda i Autotransporta iz Šibenika, koji ga podupiru zato što je dosta tvrtaka izvukao iz stečaja i obnovio proizvodnju. Zalaže se za bolje gospodarstvo, a protivi liberalnom kapitalizmu i slobodnom tržištu koji su se u Hrvatskoj, u kombinaciji s mitom i korupcijom, pokazali pogubnima za industriju i radna mjesta.

Tu je i Ivan Bavčević, životni trener (na engleskom life coach), koji unazad četiri godine vodi Centar svijesti gdje organizira programe svjesnosti i samorazvoja, predavanja, meditacije, seminare za majstore reikija i grupna duhovna putovanja po svijetu. Na svojoj web-stranici objavio je predizborni program, po obimu najopširniji u usporedbi s ostalih pet kandidata. U njemu predlaže da bi kao predsjednik radio na energetskoj, prehrambenoj, zdravstvenoj, ekonomskoj i financijskoj neovisnosti Hrvatske, u odjeljku za obrazovanje zagovara 'zdrav duh, zdrav um i zdravo tijelo' i navodi niz obećanja, na primjer da će najmanje jednom godišnje održati 'motivacijsko predavanje studentima na svakom fakultetu u zemlji i biti s njima u dijalogu'.

Najvidljiviji su Josipović i Kolinda Grabar Kitarović. On kaže da 'pravda za Hrvatsku' nije 'jednokratni politički cilj, nego koncept razvoja društva'. Treba mu drugi mandat da ga do kraja razvije. Pohvalio se da je na njegov prijedlog donesena ustavna odredba o nezastarijevanju kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije i ratnog profiterstva, ali Grabar Kitarović i u utorak je rekla da je Josipović 'čovjek bez vizije i bez programa koji u pet godina nije učinio ništa'.

Iz Josipovićevih nastupa do sada ne vidimo da predlaže nešto novo osim nastavka dosadašnjih aktivnosti, a Grabar Kitarović iznijela je niz konkretnih obećanja od kojih su neka osobito odjeknula u javnosti, poput imenovanja generala koje je Stjepan Mesić umirovio za svoje savjetnike i kemijskog kastriranja pedofila za što bi joj trebale veće ovlasti od predsjedničkih (osim ustavne mogućnosti donošenja predsjedničkih uredbi uz suglasnost Sabora u ratnim okolnostima).

Tri najvažnije ustavne uloge predsjednika Republike Hrvatske su ove: predstavlja i zastupa državu u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti i da odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države. Nijedan od nabrojanih kandidata do sada u svojim nastupima nije obećao ništa što spada u taj ustavni okvir i nije odgovorio na pitanje građana: 'Čime ćete se baviti na Pantovčaku?' Umjesto toga, gledamo natezanja tko je nesposoban, a tko više samoživ i u sebe zaljubljen.

Bila sam jedina u NATO-u koja je znala pomusti kravu', izvalila je Grabar Kitarović u zanosu svoje spremnosti preuzimanja kormila države. Dosta nam je šuplje, rekli bi Nadrealisti.

Josipović oštro po HNS-u, Kolindi nogomet ujutro sporedan, a popodne važan za zajedništvo

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je kako je potrebno promijeniti temelje na kojima danas počiva Hrvatski nogometni savez i hrvatski nogomet. 'Sve sam više uvjeren da su problemi u nogometnom savezu toliko veliki i ozbiljni da će tu trebati ozbiljna akcija da se klima i u nogometnoj organizaciji i nogometu kao cjelini promijeni', rekao je Josipović. Istaknuo je da se u rješavanje problema u nogometu, i to po pitanju zakonske regulative, treba uključiti i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Njegova suparnica predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović malo se pogubila komentirajući dramu koji je izazvao Hajdukov bojkot i poziv na smjene u HNS-u. Najprije je kazala kako bi sport trebao biti neovisan o politici te da država ima mnogo važnije probleme od toga. Kao gorući problem istaknula je gladnu djecu, a kao predsjednica rekla je kako se ne bi bavila nogometom, ali da će i dalje podržavati hrvatsku reprezentaciju. Potom je okrenula ploču, naknadno shvativši da je javna činjenica koliko joj je stranačkih kolega upleteno u zbivanja u nogometu, pa je slučaj počela komentirati parafrazirajući Karamarka koji se zabrinuo da bi Hajdukov otpor pogodovanju Zdravku Mamiću i Dinamu mogao narušiti hrvatsko jedinstvo. Naknadno je, tako, Grabar Kitarović pozvala na dostojanstvo, zajedništvo i fair play u nogometu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!