Česta žeđ, ljepljiva koža na kauču, plahta prožeta znojem uz tek blagu utjehu klima-uređaja. Vjerojatno nema osobe u Hrvatskoj koja ove godine nije doživjela upravo ove probleme uslijed toplinskog vala, a on potom završi uz iznenadno i jako grmljavinsko nevrijeme. No gore spomenuto samo su 'privatni problemi u kućanstvu', jer nismo ni spomenuli sušu koja je utjecala na poljoprivredu te zastrašujuće požare i niske vodostaje rijeka koji su ugrozili rad elektrana i plovni promet, pa time i gospodarstva diljem Europe.

Ako niste uspjeli potražiti osvježenje u moru, javnom bazenu, rijekama ili jezerima, ljeto 2026. godine bilo vam je teško, a iduće, straše nas medijski naslovi, moglo bi biti još gore.

Meteorološka zajednica gotovo u konsenzusu smatra da bi 2027. mogla biti najtoplija godina u povijesti mjerenja, ali ovo ljeto, koje se bliži kraju, koliko god vruće bilo, nije ponijelo tu titulu.

Ipak, mjerenja domaćeg nam Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) ističu da je i ova godina zaslužila svoje mjesto u povijesti, što je za tportal potvrdio njegov ravnatelj Ivan Güttler.

'Ovo ljeto neće ući u povijest po tome koliko je temperatura visoko porasla, već po tome koliko je dugo ostala visoka. To je važna razlika. Preliminarna analiza DHMZ-a za razdoblje od 1. svibnja do 16. kolovoza pokazuje da je na šest od osam analiziranih postaja oboren dosadašnji rekord trajanja toplinskog vala. Prijašnji najdulji neprekinuti niz među tim postajama bio je 17 dana, zabilježen u Kninu u kolovozu 2003. godine. Ovog ljeta Rijeka je imala 20 uzastopnih dana s ispunjenim kriterijima za toplinski val koji može djelovati na zdravlje, Split-Marjan 19, a Knin 18 dana. Novi rekordi u njegovu trajanju zabilježeni su i u Dubrovniku, Gospiću i Zagrebu, na mjernoj postaji u Maksimiru. Pritom apsolutni hrvatski temperaturni rekord od 42,8 Celzijevih stupnjeva, izmjeren u Pločama 4. kolovoza 1981. godine, i dalje stoji.

Ono što je ovog ljeta posebno dolazilo do izražaja nisu bili samo dnevni maksimumi nego i vrlo tople noći. Kriteriji za toplinski val koji može djelovati na zdravlje uzimaju u obzir i dnevne i noćne temperature jer je noćno hlađenje važno za oporavak organizma. Zato dugotrajno razdoblje visokih dnevnih i noćnih temperatura može biti veće opterećenje za zdravlje od jednog izrazito vrućeg poslijepodneva', objasnio nam je Güttler.

El Niño i La Niña: Prigušivanje i guranje rekorda

Čelni čovjek DHMZ-a radi u toj instituciji od 2009. godine, a nakon što je doktorirao 2014. godine, u svom znanstvenom radu najviše se fokusirao na regionalno klimatsko modeliranje. Pomoću računalnih simulacija promatrao je kako se klimatske projekcije prilagođavaju s globalne na razinu Hrvatske i pojedinih regija, kao i oborinske ekstreme kraćeg trajanja te porast razine Jadrana.

U medijima možemo često čuti da je ova godina za dlaku izbjegla titulu najtoplije, a sve se više piše i o fenomenu koji se zove El Niño, no uz njega postoji i fenomen La Niña. Naš sugovornik razjasnio je ta dva pojma koja se među laicima često miješaju, a vrlo su važna u utjecaju na temperaturne rekorde.

'Rekorde u zadnjih godinu i pol nije prigušio El Niño nego La Niña, hladna faza istog prirodnog klimatskog ciklusa. El Niño je topla faza i on podiže globalnu temperaturu te se ne očekuje iduće godine jer je već prisutan i nastavlja jačati. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA), odnosno njezin Centar za klimatske prognoze (CPC) sredinom kolovoza procijenio je da postoji više od 90 posto vjerojatnosti vrlo snažnog El Niña tijekom jeseni i početka zime 2026./2027.

NOAA pritom bilježi već znatno iznadprosječne temperature površine mora u dijelovima središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Pacifika. Sredinom kolovoza anomalije su u istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika prelazile dva Celzijeva stupnja, što potvrđuje daljnje jačanje El Niña, a to očekuje i Svjetska meteorološka organizacija (WMO)', objasnio je Güttler.

Vremenski pomak od nekoliko mjeseci: 'Zadnju riječ ima atmosfera'

Naglasio je i da je u toj priči ključna stvar vremenski pomak jer El Niño 'obično najveću snagu doseže između studenoga i veljače, a njegov se najjači utjecaj na globalnu temperaturu često vidi u godini nakon njegova početka'. Zbog toga se očekuje da će 2027. nadmašiti trenutnog toplinskog rekordera, 2024. godinu. Ipak, ravnatelj DHMZ-a naglašava da je posrijedi vjerojatnost, a ne najava.

'Treba nekoliko mjeseci da se višak topline iz tropskog Pacifika raspodijeli atmosferom i podigne globalni prosjek. Događaj koji kulminira tijekom zime 2026./2027. zato može posebno snažno utjecati na globalnu temperaturu 2027. godine. To je cijela logika iza tih najava. Svjetska meteorološka organizacija u svibnju je procijenila 86 posto vjerojatnosti da će barem jedna godina između 2026. i 2030. nadmašiti 2024. godinu kao najtopliju dosad, a vodeći autor izvještaja izričito je povezao razvoj El Niña krajem 2026. s povećanim izgledima da upravo 2027. bude rekordno topla godina', kazao je Güttler.

No zašto je moguće da se ta vjerojatnost ne ostvari? Kako ističe naš sugovornik, 'zadnja riječ ostaje atmosferi'.

'Dugoročan smjer je jasan i ne ovisi o El Niñu. On može utjecati na to koja će pojedina godina završiti na vrhu temperaturne ljestvice, a tempo dugoročnog penjanja temperature određuje rast koncentracija stakleničkih plinova, prije svega ugljikova dioksida i metana', istaknuo je.

2027. kao najtoplija godina: 'To nije prognoza za jedno ljeto, već opis klimatskog raspona'

Upitan koje to točno vrijednosti temperature možemo očekivati u idućoj, potencijalno najtoplijoj godini na našem planetu, Güttler je rekao da je nemoguće to reći. Pojasnio je da sezonske prognoze daju 'vjerojatnost da će prosječna temperatura neke sezone biti iznad, oko ili ispod klimatološkog prosjeka'.

Zasad je prerano nagađati o tome hoće li i kada u 2027. godini, primjerice u Kninu, temperatura iznositi 39, 41 ili 42 stupnja, kao ni koji bi dan mogao biti najtopliji.

'Takvi pojedinačni ekstremi ovise o konkretnoj vremenskoj situaciji, a nju možemo procjenjivati tek mnogo bliže samom događaju, ne godinu unaprijed', istaknuo je ravnatelj DHMZ-a realne mogućnosti meteorološke znanosti.

Dodao je i da se iz istih razloga ne može odrediti točna potencijalna razlika između ove i iduće godine niti se aktualne vjerojatnosti svjetskih meteorologa mogu izravno prevesti u konkretnu maksimalnu temperaturu u Hrvatskoj. Ono što se sigurno može reći jest da temperaturni trend ide ka rastu, čime se povećava vjerojatnost dugih i intenzivnih toplinskih valova.

'To nije prognoza za određeno ljeto, već opis klimatskog raspona u kojem se danas nalazimo i koji se nastavlja mijenjati', razjasnio je Güttler.

'Bilo bi neodgovorno tvrditi da će iduće ljeto biti još gore'

Toplija ljeta i 2027. i nadolazećih godina znače mnogo problema za ljude i društvo, a naš sugovornik je upozorio i da je ovo ljeto, koje lagano završava, već pokazalo o čemu se radi.

'Drava je u Osijeku dosegnula najniži vodostaj otkad postoji hidrološka postaja, osnovana 1827. godine. Orljava je na pojedinim dijelovima gotovo presušila dok je Plitvica bila na rubu prestanka površinskog toka, a u dijelu zemlje uvedene su mjere racionalnog korištenja vode. U Hrvatskoj je broj požara raslinja do 10. kolovoza bio 23,4 posto veći nego u istom razdoblju lani, a opožarena površina veća za 75,1 posto; protupožarni zrakoplovi bili su angažirani na 104 požara, gotovo 80 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Na europskoj razini, samo tijekom vrhunca toplinskog vala od 22. do 28. lipnja, zabilježeno je 10.650 prekomjernih smrti, od čega više od 9000 među osobama starijima od 65 godina', pobrojao je Güttler tragične posljedice vrućina u Hrvatskoj i šire.

Ipak, ističe da bi bilo 'neodgovorno tvrditi da će iduće ljeto biti još gore' jer, kao što je ranije naglasio, iz predviđanja globalne temperature ne može se zaključiti što nas čeka u srpnju i kolovozu. No opasnosti od požara i opasnih grmljavinskih nevremena stalno su prisutne, a pojedini dijelovi Hrvatske više su podložni jednom ili drugom.

'Za požare su to prije svega Dalmacija, otoci, Kvarner i njihovo zaleđe, iako se u dugim sušnim razdobljima rizik širi i prema Lici, Gorskom kotaru i ostatku kontinenta. Na sušu i manjak vode posebno su osjetljivi istočna Slavonija i Baranja, gdje se potrebe poljoprivrede preklapaju s niskim vodostajima Drave i Dunava; Banovina i Kordun, jer dio kućanstava ovisi o privatnim bunarima, te dalmatinsko zaleđe i otoci, gdje krško tlo slabo zadržava vodu. Na grmljavinska nevremena i tuču osobito je osjetljiva kontinentalna Hrvatska od svibnja do kolovoza, a na Jadranu se izraženija nevremena češće javljaju krajem ljeta i početkom jeseni, kada je more najtoplije', naveo je ravnatelj DHMZ-a.

Zanimljivo, dok se suša i poplave gledaju kao dvije suprotnosti, dvije katastrofe u različitim razdobljima, naš sugovornik rekao je da je to netočno jer suša i bujični pljusak nisu suprotnosti.

'Toplija atmosfera može sadržavati više vodene pare pa raste potencijal za intenzivnije kratkotrajne pljuskove. Nakon dugog sušnog razdoblja tlo slabije prima naglu i obilnu kišu, pa voda brzo otječe. Zato možemo istodobno imati problem suše i bujične poplave', objasnio je Güttler rizike za koje većina nije svjesna da ustvari funkcioniraju zajedno.

Šef DHMZ-a ističe: 'Možemo vam reći što dolazi, posljedice ovise o vašim odlukama'

Meteorološki modeli za 2027. godinu su takvi kakvi jesu, sve ovisi još i o atmosferi, a kad smo našeg sugovornika pitali možemo li na neki način svojim djelovanjem spriječiti nove temperaturne rekorde, rekao nam je da je odgovor 'jasan, ali neugodan'.

'Ništa što započnemo danas neće odlučiti hoće li temperaturni rekord pasti 2027. godine. Ugljikov dioksid koji smo već ispustili ostaje u atmosferi, toplina je već akumulirana u oceanima, a El Niño se već razvija. Klimatski sustav desetljećima reagira na promjene emisija, ne u nekoliko mjeseci. Ono što napravimo danas neće promijeniti idući srpanj, ali će utjecati na to kako će izgledati četrdesete i pedesete godine ovog stoljeća. Jedino što bi moglo naglo privremeno spustiti globalnu temperaturu bila bi velika vulkanska erupcija, a to svakako nije nešto čemu se treba nadati', pojasnio je Güttler.

S druge strane, istaknuo je da se posljedice razornog nevremena mogu spriječiti i umanjiti. Dio toga možemo poduzeti kao pojedinci za vlastitu zaštitu, a drugi dio zahtijeva promjene na razini sustava. Navodeći da je deset mjeseci itekako puno vremena za promjene, ravnatelj DHMZ-a istaknuo nam je nekoliko ključnih stvari koje bi se trebale promijeniti do ljeta 2027. godine. Uz prijedloge za sustavne reforme, meteorološki stručnjak dao je nekoliko važnih savjeta čitateljima tportala.

'U DHMZ-u vam možemo vam reći što dolazi, gdje i kada. Hoće li posljedice značiti ugrožene živote, opožarene hektare ili nestašicu vode, u velikoj mjeri ovisi o odlukama koje donosimo između dva ljeta, a ne samo o prognozi', zaključio je Güttler u razgovoru za tportal, iz kojeg se može zaključiti da su meteorološke prognoze korisne tek kada su se ljudi i društvo spremni radi vlastite sigurnosti ponašati u skladu s informacijama koje dobivaju.