Što je direktor CIA-e John Ratcliffe ovog tjedna radio u Moskvi, s kime se sastao i kakve je poruke prenio Rusima, nikad se neće moći pouzdano znati, no brojni ugledni svjetski mediji tvrde da je naglasak bio na pozivu na dogovor o prestanku agresije na Ukrajinu i sumornim scenarijima koji bi u suprotnom mogli zaprijetiti samoj Rusiji
New York Times tvrdi, pozivajući se na 'sadašnje i bivše američke dužnosnike', da je Ratcliffe razgovarao direktno s čelnikom ruske obavještajne službe FSB Aleksandrom V. Bortnikovom te da mu je nakon prenošenja 'sumorne procjene stanja rata' savjetovao prekid avanture u Ukrajini prije nego što se pogorša i vojna i gospodarska situacija u njegovoj zemlji.
Isti medij piše da analitičari CIA-e već dugo sumnjaju u to da savjetnici daju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu iskrene procjene smjera u kojem se rat razvija i cijene koju Rusija plaća zbog njega.
vezane vijesti
Putin bi ovako prenesenu poruku, smatra se, mogao shvatiti nešto ozbiljnije.
Zaharova zaprijetila Velikoj Britaniji i Francuskoj
Direktor CIA-e i ranije je otvoreno govorio o golemim gubicima ruskih snaga i nesposobnosti Moskve da ostvari ozbiljniji napredak na bojištu, ilustriravši to podatkom da je 'očekivani životni vijek ruskog vojnika na prvoj crti kraći od 35 minuta'. Otkako je Ratcliffe na toj dužnosti, dakle u proteklih 18 mjeseci, Rusi su uspjeli osvojiti tek jedan posto ukrajinskog teritorija, što je pripisao ukrajinskom 'majstorskom ovladavanju' tehnologijom bespilotnih letjelica.
Istovremeno je Rusija, kroz usta već notorne glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove, zaprijetila Velikoj Britaniji i Francuskoj zbog njihove pomoći Ukrajini u proizvodnji i nabavi raketne tehnologije, poručivši da se dvije zemlje 'igraju vatrom'.
Zaharova je izjavila da će Rusija odgovoriti ako Ukrajina bude izvodila napade koristeći britansko oružje te da bi u tom slučaju mete mogli postati britanski vojni objekti smješteni u Ukrajini, ali i drugdje. Putinov režim, kako se čini, zažuljala je objava novog britanskog premijera Andyja Burnhama da će britanska vlada staviti Ukrajini na raspolaganje nacrte komponenti britanske proizvodnje za raketu SCALP, odnosno francusku verziju britanske krstareće rakete Storm Shadow, oružja dugog dometa koje Ukrajinci već koriste u ratu protiv Rusije.
To bi omogućilo Ukrajini da s Francuskom radi na proizvodnji vlastite verzije rakete, čime bi Kijev smanjio ovisnost o isporukama gotovog oružja iz zapadnih zemalja.
Tonči Tadić: Postoji više teorija
Bivši saborski zastupnik i geopolitički analitičar Tonči Tadić nije uvjeren u verziju prema kojoj je direktor CIA-e pohodio Moskvu da bi savjetovao Rusima prekid rata u Ukrajini.
'Postoji više teorija o razlozima tog posjeta: po jednoj je Ratcliffe doista otišao opomenuti Rusiju da bi bio red napokon zaključiti rat u Ukrajini, odnosno upozoriti da ne provocira baltičke države i Njemačku nikakvim hibridnim ratovima. Po drugoj, otišao je kako bi opomenuo Rusiju zbog pomoći Iranu jer itekako dobro zna da iranski režim ne bi tako precizno gađao ciljeve u američkim bazama bez ruskih špijunskih satelita.
Po trećoj verziji, otišao je kako bi opomenuo Rusiju da ne provocira Europsku uniju, a po četvrtoj da bi dogovorio oslobađanje američkih građana zatočenih u Rusiji', kaže Tadić za tportal i potom elaborira svoj stav.
vezane vijesti
'Verzija o oslobađanju talaca je besmislena jer su se pregovori o tome uvijek vodili na neutralnom terenu, primjerice u Ankari ili Abu Dhabiju. Promatrajući ostale mogućnosti te znajući kakvi su prioriteti Donalda Trumpa, sasvim je jasno da je glavna tema posjeta bio Iran. Za američkog predsjednika zaustavljanje rata u Ukrajini je na tisuću i prvom, a zaštita Europe od ruskih provokacija na tisuću i drugom mjestu po važnosti', slikovit je Tadić.
S druge strane, kaže, Trump je savršeno svjestan toga da američke sankcije protiv Irana ne mogu biti učinkovite ako iza njih ne stanu i Rusija i Kina.
Ukrajini predstoji jako teška zima
'Posljednji put kada je direktor CIA-e pohodio Moskvu, a bilo je to 2021. godine, nekoliko mjeseci kasnije kao rezultat je došla opća ruska invazija na Ukrajinu. Volio bih da taj rat uopće nije bio tema razgovora, pogotovo zato što se takav američki pristup u Moskvi uglavnom tumači kao znak slabosti', kaže Tadić te prijetnje Marije Zaharove velikim europskim državama ne doživljava ozbiljno – ona je, podsjeća, slično izgovarala svaki put kada bi Kijevu bila isporučena neka pošiljka oružja.
Samoj Ukrajini predstoji jako teška zima, prognozira sugovornik tportala.
'Oni još uvijek ne posjeduju proturaketno oružje pa je izvjesno da će Rusi nastaviti napadati svojim balističkim raketama, i to uglavnom po civilnim ciljevima. S druge strane, očekujem da će Ukrajina ove zime početi napadati rusku plinsku infrastrukturu, dosad gotovo potpuno pošteđenu. Samo na taj način prosječan Rus možda će napokon shvatiti da se rat vratio kući', zaključuje Tadić.
