Cijepljenje se smatra jednom od najučinkovitijih javnozdravstvenih mjera, no znanstvenici upozoravaju da su neodlučnost i dvojbe oko cijepljenja u Europskoj uniji pridonijele padu procijepljenosti i ponovnoj pojavi bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

Od 2019. godine u 16 zemalja zabilježen je pad stopa procijepljenosti za četiri ili više analiziranih cjepiva. Među njima su Bugarska, Cipar, Irska, Nizozemska, Rumunjska i Švedska, u kojima je procijepljenost pala za svih sedam cijepiva.

U Njemačkoj i Španjolskoj procijepljenost je pala za pet od sedam cjepiva, dok je u Francuskoj i Italiji za četiri cjepiva porasla, a za tri pala.

Najviše stope procijepljenosti zabilježene su u Luksemburgu i Portugalu, koji su imali procijepljenost od najmanje 95 posto za svih sedam analiziranih cjepiva. Najniža procijepljenost zabilježena je u Rumunjskoj, gdje je bila ispod 80 posto.

Znanstvenici navode da je pad procijepljenosti započeo između 2019. i 2022. godine, što se vremenski podudara s pandemijom covida-19 i razdobljem neposredno nakon nje. Kao jedan od mogućih razloga navode poremećaje u redovitom provođenju programa cijepljenja djece tijekom pandemije.

Prema znanstvenicima, pad procijepljenosti povećava rizik od smanjenja kolektivne i individualne zaštite od zaraznih bolesti. 

"Potrebne su međunarodne, nacionalne i lokalne mjere kako bi se preokrenuli ovi trendovi", zaključili su znanstvenici.