‘Zapravo, to je utrka’, upozorio je admiral Pierre Vandier, vrhovni zapovjednik NATO-ovih snaga za transformaciju. ‘Kina prati što se događa... i zato moramo biti u ovoj utrci’, poručio je, prenosi The Telegraph.

Savez je tom prilikom predstavio tri nova programa: digitalnu okosnicu NATO-a, višeslojni sustav obrane od dronova i novu generaciju sustava za odabir ciljeva. Njihova je svrha povezati savezničke snage, zaštititi ih i omogućiti brže donošenje odluka već u prvim fazama oružanog sukoba.

U simuliranoj vojnoj vježbi protivnička skupina, nazvana Crveni tim, napredovala je prema zračnoj luci u Rigi. Prvu obrambenu liniju činili su tenkovi Leopard 2, dok je oko 20 dronova napalo prednju operativnu bazu. Podaci prikupljeni senzorima, radarima i zračnim brodom istodobno su pristizali u zapovjedni softver.

Napadačke bespilotne letjelice potom su dočekali robotizirani mitraljez i sustavi za elektroničko ometanje. U isto vrijeme bespilotna vozila dopremala su opskrbu vojnim jedinicama na bojištu. Na dronove tipa Šahid poslani su presretači ružičaste boje, koji mogu letjeti brzinom od oko 400 kilometara na sat.

Nakon novih napada umjetna inteligencija u manje od minute odabrala je cilj i oružje te pripremila plan napada, koji je potom odobrio Vandier.

NATO strahuje od milijuna dronova

Dronovi su postali jedno od najvažnijih oružja u ratu u Ukrajini, u kojemu odnose velik broj života na obje strane. Vandier upozorava da se NATO mora pripremiti za mogućnost da se suoči s golemim brojem takvih letjelica.

‘Danas, ako dođemo u kontakt s Rusijom, recimo u sljedećim godinama ili mjesecima, kako ćemo se nositi s milijunima dronova. Moramo biti spremni za to’, poručio je admiral za The Telegraph.

Zbog toga zagovara brzo povećanje stupnja robotizacije u vojskama članica saveza. Jedan od izazova pritom je neusklađenost nacionalnih sustava: saveznici koriste različite tehnologije i aplikacije koje nisu nužno osmišljene za međusobnu komunikaciju.

NATO-ovi programeri zato su uz pomoć AI agenata povezali nacionalne aplikacije za odabir ciljeva kako bi sve savezničke snage raspolagale jednakom slikom bojišta. Bez takve koordinacije, upozorio je jedan dužnosnik saveza, moglo bi se dogoditi da vojnici otvore vatru na vlastite snage.

Vježba ipak nije prošla bez problema. Veza s dronom upućenim prema neprijateljskoj tvornici bila je izgubljena, a zapovjednici nisu znali što se s letjelicom dogodilo. Organizatori smatraju da su takvi neuspjesi prihvatljivi tijekom testiranja jer mogu pomoći u otkrivanju slabosti prije stvarnog sukoba.

Vandier želi promijeniti način na koji NATO ratuje

Vandier sada mora uvjeriti članice saveza da prilagode svoje vojne planove i napuste pretpostavku da su postojeće sposobnosti dovoljne za buduće izazove.

‘Mnoge su zemlje govorile da imamo drukčiju vojsku, drukčija pravila, imamo F-35, imamo Patriote, imamo mnogo toga, tako da ovo nije rat iz kojeg bismo trebali učiti’, rekao je za The Telegraph.

No, američko-izraelska operacija protiv Irana, tijekom koje je Teheran napadao susjedne zemlje u Perzijskom zaljevu, dodatno je pokazala koliko se brzo sigurnosne okolnosti mogu promijeniti i zašto se NATO ne može oslanjati samo na dosadašnje iskustvo.

U međuvremenu, odnosi unutar saveza dodatno su opterećeni različitim procjenama ruske prijetnje. Pentagon je, prema pisanju Reutersa, od nekoliko članica NATO-a, među kojima su Litva, Latvija i Estonija, zatražio da ublaže javne izjave o opasnosti koju predstavlja Rusija.

Reuters se pozvao na četiri izvora upoznata s tim pitanjem, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti. Prema njihovim navodima, poruke su prenesene tijekom bilateralnih sastanaka, a nije poznato jesu li slične zahtjeve dobile i druge europske vlade.

Dužnosnici Pentagona posljednjih su tjedana tvrdili da izjave pojedinih europskih čelnika i dužnosnika narušavaju sigurnost na kontinentu. Takvi zahtjevi stižu u trenutku u kojem administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ponovno pokušava pregovorima okončati rat u Ukrajini, koji ulazi u petu godinu.