Umjesto napuštanja eurozone i EU-a, sve više zagovara njihovu reformu iznutra, potaknuta jačanjem srodnih političkih opcija diljem Europe, piše Reuters.

Nakon povijesnog uspjeha na regionalnim izborima u Saskoj-Anhaltu u rujnu, AfD je prema nacionalnim anketama postao najpopularnija stranka u Njemačkoj. Sve su izgledniji i njezini izgledi za ulazak u saveznu vladu prije kraja desetljeća.

Takav politički uspon otvorio je raspravu o tome kako stranka može zadržati imidž protivnice postojećeg sustava, a istodobno postati prihvatljiv partner potencijalnim koalicijskim saveznicima. AfD je osnovan 2013. kao pokret protiv financijske pomoći prezaduženim članicama eurozone, a s vremenom je kritiku proširio na samu Europsku uniju. Najveći politički zamah ipak je stekao protivljenjem imigraciji.

Stranka odbacuje optužbe za ekstremizam, no njezini kritičari, kao i njemačka obavještajna služba, upozoravaju da pojedini njezini stavovi opasno koketiraju s ksenofobijom i idejama o superiornosti koje podsjećaju na najmračnije razdoblje njemačke povijesti.

Od protivljenja EU-u do pokušaja reforme iznutra

U AfD-u sve više članova smatra da jačanje desnih stranaka u drugim europskim državama stvara povoljne uvjete za preoblikovanje Unije. Umjesto potpunog izlaska iz europskog bloka, smatraju, učinkovitije bi bilo mijenjati ga iznutra.

‘Prilike za reformu EU-a prema našoj viziji nikada nisu bile bolje od kraja Drugog svjetskog rata’, izjavio je zastupnik AfD-a u Bundestagu Sebastian Muenzenmaier.

No pitanje napuštanja eura, koje je bilo jedno od temeljnih obilježja stranke u njezinim počecima, i dalje izaziva podjele. Mlađi članovi smatraju da bi inzistiranje na izlasku iz eurozone moglo otežati put prema vlasti.

Među njima je i 29-godišnji Jean-Pascal Hohm, čelnik stranačke mladeži Generation Deutschland. Smatra da bi radikalni stavovi o europskoj integraciji mogli zakomplicirati suradnju s konzervativnim demokršćanima (CDU) Friedricha Merza, koji zasad odbacuju mogućnost koalicije s AfD-om.

Prošlog mjeseca supredsjednica AfD-a Alice Weidel u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavila je dokument nazvan 'New Deal za Europu', zajedno sa saveznicima iz grupacije Europa suverenih nacija (ESN). U njemu se više ne inzistira na izlasku iz EU-a i eurozone, već se predlažu novi pregovori o europskim ugovorima kako bi se Unija preoblikovala u labaviji savez država.

Prijedlog uključuje mogućnost izuzeća pojedinih članica iz zajedničkih politika, primjerice u području vojnih izdataka ili migracija. Istodobno se traži stroža primjena proračunskih pravila, čime se ostavlja otvorenom mogućnost zadržavanja zajedničke valute. Ako pokušaji reforme ne uspiju, dokument predviđa referendum o budućem smjeru Njemačke u Europi.

'Europa domovina' umjesto izlaska iz Unije

Weidel je novinarima poručila da se AfD i ESN zalažu za ‘europsku uniju, Europu domovina’, no nije izravno odgovorila na pitanje želi li stranka i dalje da Njemačka napusti eurozonu ili EU.

Takvo ublažavanje euroskepticizma nije bez presedana. Sličan put prošle su i druge uspješne desne stranke u državama članicama eurozone.

Francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen godinama je zagovaralo napuštanje eura, no od tog je zahtjeva postupno odustalo kako bi privuklo širi krug birača. Stranka je sada favorit za pobjedu na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

U Italiji su premijerka Giorgia Meloni i njezina stranka Braća Italije nakon dolaska na vlast ublažili protueuropsku retoriku i odlučili se za ostvarivanje političkih ciljeva unutar institucija EU-a. Sličan zaokret napravila je i austrijska Slobodarska stranka (FPÖ), bliska AfD-u, koja je na putu prema vlasti odbacila većinu svojih ranijih protueuropskih stavova.

‘Austrija služi kao model za AfD’, kaže Wolfgang Schroeder, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Kasselu. Smatra da je samo pitanje vremena kada će AfD u potpunosti napustiti takve stavove te ne očekuje da će to izazvati veći otpor unutar stranke.

Strahuju od gospodarskih posljedica izlaska iz EU-a

Schroeder upozorava da je njemačko gospodarstvo toliko povezano s međunarodnim tržištem i izvozom da bi napuštanje EU-a ili eura imalo katastrofalne posljedice.

‘Pokret za ekonomsku samodostatnost, kakav je Hitler razvijao 1933., praktički je nemoguć u današnjim uvjetima, osim ako netko nije spreman riskirati potpuni kolaps nacionalne ekonomije’, dodaje profesor.

S takvom se procjenom slažu i mlađi članovi AfD-a. Smatraju da promjene u međunarodnim odnosima, sve snažnija konkurencija iz Kine i sve manje pouzdan SAD govore u prilog jačoj europskoj suradnji, a ne njezinu slabljenju.

‘Potpuno je utopijski misliti da možemo ukinuti zajedničku valutu i da svatko opet krene svojim putem. To bi nam nanijelo ogromnu štetu’, kaže Hohm.

Dodaje da se mladi Europljani, bez obzira na nacionalnost, sve više osjećaju kao dio zajedničke europske zajednice i ne žele nastavljati sukobe generacija svojih djedova.

Ipak, promjena stava prema Europi još nije dovršena. Hohm je na stranačkom kongresu u kolovozu predložio rezoluciju u kojoj je pisalo da je ‘Europa više od gospodarskog prostora i monetarne unije’. Iako se tekst više bavio zajedničkom poviješću i baštinom nego gospodarskom suradnjom, povučen je jer nije dobio dovoljnu potporu.

‘Pitanje eura pokazalo se kontroverznijim nego što smo očekivali’, zaključio je Hohm.