Švedski dvorac, srednjovjekovne zidine, uske kamene ulice i prostrani parkovi na prvi pogled ostavljaju dojam da je riječ o gradu negdje u Skandinaviji. No Viborg se nalazi u Rusiji, sjeverozapadno od Sankt Peterburga, tridesetak kilometara od finske granice.

Nekadašnji finski grad, poznat pod imenom Viipuri, posljednjih godina postao je jedno od popularnijih turističkih odredišta u Rusiji. Prema podacima lokalnih vlasti, broj posjetitelja porastao je s 1,3 milijuna u 2022. godini na 1,9 milijuna u 2025., a ove bi ih godine moglo biti čak 2,1 milijun.

Raste i zanimanje za zimske praznike. Prema podacima Ruskog saveza turističke industrije, hotelske rezervacije za blagdansko razdoblje veće su za 22 posto nego prošle godine. Turniri srednjovjekovnih vitezova, sajmovi, tradicionalne slastice i povijesna arhitektura posjetiteljima nude ugođaj europskih božićnih sajmova, ali bez prelaska državne granice.

Kako piše The Moscow Times, taj turistički procvat odvija se u vrijeme u kojem su putovanja Rusa u Europu sve teža zbog viznih i graničnih ograničenja uvedenih nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Grad koji je nekada pripadao Finskoj

Posebnost Viborga krije se u njegovoj složenoj povijesti. Grad su 1293. godine osnovali Šveđani kao utvrdu na obali Finskog zaljeva, a tijekom stoljeća više je puta mijenjao vladare.

Ruske snage pod Petrom Velikim osvojile su ga 1710., a 1812. godine postao je dio Velikog Vojvodstva Finske, tada autonomnog područja u Ruskom Carstvu. Nakon što je Finska 1917. proglasila neovisnost, Viborg je ostao unutar njezinih granica i razvio se u drugi najveći finski grad, odmah nakon Helsinkija.

Njegovu sudbinu ponovno je promijenio Drugi svjetski rat. Nakon sovjetske invazije na Finsku 1939. i Zimskog rata koji je uslijedio, Finska je 1940. godine morala predati Viborg Sovjetskom Savezu. Finske snage ponovno su ga zauzele 1941., tijekom rata u kojem su se borila uz nacističku Njemačku protiv SSSR-a, no sovjetska vojska vratila je kontrolu nad njime 1944. godine.

Finsko stanovništvo bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, a grad je trajno ostao na sovjetskoj strani granice. Ta se povijest i danas različito tumači. The Moscow Times opisuje da je lokalna turistička vodičkinja, obraćajući se skupini školaraca, sovjetsko preuzimanje grada prikazala kao dobrovoljnu predaju Finske.

'Kad su nam Finci predali ovaj grad, odnijeli su mnoge vrijedne predmete iz muzeja. Ovdje nije ostalo baš ništa', rekla je vodičkinja, zastavši nakratko prije nego što je odabrala riječ 'predali'.

Unatoč takvim prikazima prošlosti, finska baština i dalje je vidljiva na svakom koraku. Na zidovima pojedinih starih tvornica sačuvani su natpisi finskih poduzeća, na grobljima se nalaze grobovi finskih vojnika, a među najpoznatijim gradskim znamenitostima ističe se knjižnica koju je projektirao slavni finski arhitekt Alvar Aalto.

Izgrađena 1935., knjižnica je jedno od najvažnijih ostvarenja nordijskog funkcionalizma. Obnovljena je zajedničkim radom ruskih i finskih stručnjaka, a projekt je dovršen 2013. godine.

Nekada su prelazili granicu zbog ribe i benzina

Prije ruske invazije na Ukrajinu svakodnevni život u Viborgu bio je povezan sa susjednom Finskom.

Finski turisti dolazili su posjetiti nekadašnje obiteljske domove, a mnogi su prelazili granicu i zbog jeftinijeg goriva. Popularna su bila turistička krstarenja iz finskog grada Lappeenrante dok su Rusi odlazili u Finsku po namirnice, odjeću i druge proizvode.

'Znali smo ići u Finsku kupovati ribu i druge stvari na jednodnevnim autobusnim izletima iz Sankt Peterburga. Prije 2022. godine nije bilo teško dobiti vizu. Finci su nas srdačno dočekivali', ispričala je za The Moscow Times 26-godišnja Ana, koja iz sigurnosnih razloga nije željela otkriti puno ime i prezime.

'Bio je to drukčiji svijet, otvoreniji i više prijateljski', dodala je. Slična sjećanja ima i 23-godišnja Marija, čiji su roditelji neposredno prije početka rata kupili zemljište u blizini Viborga. 'Tata je mislio da će odlaziti u Finsku po kroasane za mamu. A onda je počeo rat', prisjetila se.

Danas su finski turisti rijetkost. Većinu posjetitelja čine Rusi dok među stranim gostima prevladavaju Kinezi koji dolaze na jednodnevne izlete iz Sankt Peterburga. No poneki Finci još uvijek posjećuju grad u potrazi za obiteljskim korijenima. Ana se prisjetila jednog takvog susreta tijekom ljeta. 'Kupio je pivo, pričekao autobus i krenuo tražiti kuću svoje obitelji. Bilo je to baš dirljivo', ispričala je.

Zatvorena granica i sve veće napetosti

Nakon ruske invazije na Ukrajinu odnosi Moskve i Helsinkija naglo su se pogoršali. Finska je 2023. ušla u NATO, a krajem iste godine zatvorila je kopnene granične prijelaze s Rusijom. Finske vlasti obrazložile su tu odluku naglim porastom dolazaka migranata bez odgovarajućih dokumenata, optužujući Moskvu da njihovim organiziranim usmjeravanjem pokušava destabilizirati zemlju.

Granica je i dalje zatvorena, a Helsinki je pojačao sigurnosne mjere. U rujnu ove godine dovršena je tako izgradnja oko 200 kilometara ograde na pojedinim dijelovima granice s Rusijom i intenzivirane su vojne aktivnosti. U Finskoj su održane velike vojne vježbe uz sudjelovanje nekoliko tisuća vojnika iz članica NATO-a, a sigurnosna situacija zakomplicirala se zbog napada bespilotnim letjelicama u regiji.

Rat se u ožujku ove godine približio i samom Viborgu te je prvi put bio meta ukrajinskih dronova. U napadu je oštećen krov povijesne zgrade iz finskog razdoblja, a prema dostupnim izvješćima, pogođen je i patrolni ledolomac koji se gradio za rusku Saveznu sigurnosnu službu (FSB).

Posljedice rata vidljive su i u svakodnevici grada. Nedaleko od željezničkog kolodvora stoje plakati koji pozivaju na pridruživanje ruskoj vojsci, a uz prikaze sovjetskih vojnika iz Drugog svjetskog rata nalaze se i fotografije današnjih ruskih vojnika u Ukrajini.

'Posljednjih dana mobilni internet katkad se prekida tijekom napada dronovima. Ali inače je sve uglavnom normalno', rekla je zaposlenica lokalnog kafića.

'Sve ovisi o jednoj osobi, čije prezime počinje slovom P'

Unatoč zatvorenoj granici i pogoršanim odnosima dviju država, dio stanovnika Viborga još se nada povratku nekadašnjih veza. Ana misli da će se u budućnosti odnosi Rusije i Finske popraviti. 'Vjerujem da će odnosi prije ili poslije zatopliti i da ćemo ponovno početi putovati u Finsku', rekla je.

Marija pak posebno žali zbog prekinutih obiteljskih i prijateljskih veza. 'Kupovali smo ondje namirnice i kućanske uređaje. Sve je bilo kvalitetno. Mama ondje ima i prijateljicu koja je udana za Finca. Ali otkako je počeo rat, više ne možemo ići ondje', ispričala je.

Na pitanje hoće li ikada ponovno moći prijeći granicu, odgovorila je kratko: 'To ovisi o jednoj osobi, čije prezime počinje slovom P.'