Povod za njegovu objavu bila je Ćorićeva izjava tijekom aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru. Odgovarajući zastupniku Mihaelu Zmajloviću, bivši ministar kazao je da je kriminal u gospodarenju otpadom ‘lukrativna djelatnost koja se stalno razvija neovisno o promjenama u zakonima’.

Špika smatra da ta izjava otvara pitanje što je Ćorićevo ministarstvo poduzimalo kako bi suzbilo kriminal za koji je, prema vlastitim riječima, znalo da se razvija i prilagođava propisima.

‘Ako je Ćorić znao da je kriminal u gospodarenju otpadom lukrativan posao koji se razvija i prilagođava zakonima, a sam kaže da jest, onda se postavlja logično pitanje što je njegovo ministarstvo činilo kako bi takvom kriminalu otežalo ili možda pomoglo’, naveo je Špika.

Posebno je izdvojio izmjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2019. godine. Prema njegovim navodima, tada je iz članka 122. izbrisana odredba prema kojoj je hrvatski uvoznik ili izvoznik određenih pošiljki otpada morao tri radna dana prije planiranog prijevoza dostaviti podatke inspekciji zaštite okoliša. Zbog toga traži provjeru je li ukidanje te obveze oslabilo nadzor nad prekograničnim prometom otpada.

Špika je naglasio da ne tvrdi da je Ćorić počinio kazneno djelo, ali smatra da donesene odluke zaslužuju institucionalnu provjeru.

'Zašto se nije išlo prema jačanju kontrole?'

‘Ako je kriminal s otpadom, kako sam Ćorić kaže, lukrativna djelatnost, onda je pravo pitanje zašto se kod donošenja ili mijenjanja propisa nije išlo prema jačanju kontrole i odgovornosti’, poručio je.

Osvrnuo se i na novi zakon izglasan u srpnju 2021. godine, tvrdeći da su njime smanjene kazne za nezakonito gospodarenje otpadom. Prema podacima koje je iznio u objavi, minimalna kazna smanjena je 15, a maksimalna sedam puta. Stoga pita jesu li takve promjene, svjesno ili nesvjesno, olakšale djelovanje takozvane ekomafije.

‘Zašto se nije postupalo po logici: što je veći potencijalni profit kriminalaca, to moraju biti jače kontrole i kazne?’ upitao je Špika, upozoravajući na ilegalna odlagališta koja se otkrivaju diljem Hrvatske te moguće posljedice za tlo, vodu i zdravlje stanovništva.

Zaključio je da više nije dovoljno raspravljati samo o političkoj odgovornosti, već treba utvrditi tko je mijenjao propise, tko je znao za rizike, je li bilo upozorenja te kako se nadzirala provedba zakona.

‘Kada je u pitanju otpad, posebno onaj toksični, više nema mjesta za političku maglu i PR igrice Vlade. Hrvatska treba potpunu i neovisnu provjeru svih odluka, propisa i osoba odgovornih za oblikovanje sustava gospodarenja otpadom koji je pogodovao ekomafiji’, poručio je Špika.