Vinobojka (Phytolacca americana), biljka prepoznatljiva po crvenkastim stabljikama i grozdovima tamnoljubičastih, gotovo crnih bobica, sve se češće pojavljuje u Dalmaciji i njezinu zaleđu. Raste uz prometnice i ograde, na zapuštenim parcelama, rubovima šuma te u vrtovima i maslinicima
Zbog upečatljiva izgleda mnogi je sade kao ukras, ne znajući da je riječ o otrovnoj i invazivnoj vrsti koja se brzo širi, piše Slobodna Dalmacija. Svi njezini dijelovi sadrže otrovne spojeve, a posebno su opasni korijen i sjemenke. Trovanje mogu izazvati i bobice, koje djeca lako mogu zamijeniti za jestivo voće.
Koliko posljedice mogu biti ozbiljne, pokazuje iskustvo Zadranina koji je pojeo malu količinu korijena ne znajući o kojoj se biljci radi. Prvi simptomi pojavili su se približno šest sati poslije. Osjetio je mučninu, snažne grčeve u trbuhu i izrazitu slabost, a povraćanje i ostale tegobe trajali su satima.
‘Da sam pojeo malo više, vjerojatno ne bih bio ovdje. Nemojte riskirati. Ova biljka nije ukras – ona ubija’, poručio je čitatelj koji je želio ostati anoniman.
vezane vijesti
Trovanje može dovesti do smrti
U stručnoj literaturi opisana su brojna trovanja nakon konzumacije vinobojke, uključujući teške, pa i smrtne slučajeve. Među mogućim simptomima su mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu i slabost, dok ozbiljnija trovanja mogu izazvati probleme s disanjem i radom srca. U slučaju slučajnog gutanja potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Opasnost dodatno povećava mogućnost zamjene s drugim biljkama. Tamne i sjajne bobice vinobojke izgledom mogu podsjećati na bazgu, a osobito su privlačne djeci. Stručnjaci stoga upozoravaju da se bobice, korijen i ostali dijelovi biljke ne smiju brati ni konzumirati bez potpune sigurnosti o kojoj je vrsti riječ.
Stigla iz Sjeverne Amerike
Otrovnost, međutim, nije jedini problem. Vinobojka potječe iz Sjeverne Amerike, ali se proširila Europom, uključujući Hrvatsku. Pogoduju joj topla i suha područja, a njezine sjemenke na velike udaljenosti raznose ptice koje jedu bobice. Sjemenke prolaze kroz njihov probavni sustav i završavaju na novim mjestima, gdje biljka brzo raste.
Kada se udomaći na nekom području, vinobojka može stvarati guste sklopove i potiskivati domaće biljne vrste. Već je zabilježena i u pojedinim hrvatskim zaštićenim područjima, u kojima se provode mjere njezina uklanjanja.
Ne sadite je
Preporuka je da se vinobojka ne sadi u vrtovima ni u blizini kuća. Postojeće biljke trebalo bi ukloniti prije nego što razviju i rasiju sjeme, uz obvezan oprez i zaštitne rukavice.
‘Vinobojka je klasičan primjer kako ljepota može varati. Ono što danas izgleda kao ukras u vrtu, sutra može postati izvor trovanja, a potom i agresivna biljka koja će se proširiti cijelim kvartom’, upozorava čitatelj.
