HDZ-ov Nikola Mažar ustvrdio je da su građani dobili konkretne informacije o sanaciji gospićkog odlagališta i planiranim koracima, dok oporba, prema njegovim riječima, nije ponudila rješenja.

‘Oporba danas, ja bih rekao, ne da je bila samo jalova i nemušta, nego u nemogućnosti ponude nekoga rješenja, spustila se na kraju na osobne uvrede, na primitivizam’, rekao je Mažar.

Posebno je prozvao Sandru Benčić iz Možemo!, tvrdeći da je nakon rasprave o zagrebačkom otpadu premijera Andreja Plenkovića nazvala ‘Vučićevom budalom’. Podsjetio je i da su zastupnici ranije u Saboru bili nazvani ‘stokom’.

‘Kada nemate argumente, kada nemate rješenja, primjenjujete takav narativ u Hrvatskome saboru’, poručio je.

Mostov Ante Kujundžić uzvratio je da je neprihvatljivo da se u premijerovoj javnoj komunikaciji koriste izrazi poput ‘crknuti’ i ‘krepati’, a Mažaru je poručio da je ‘car gol’. Kritizirao je i reakciju Vlade na ilegalno odlagalište, tvrdeći da je Plenković upozorenja oporbe najprije nazivao ‘histerijom’, a zatim dolaskom u Gospić potvrdio ozbiljnost problema.

Na nedostatak odgovora upozorio je SDP-ov Mihael Zmajlović, kazavši da je cilj njihovih pitanja bio doznati kako će sanacija izgledati.

‘Danas nismo čuli niti jedan konkretan odgovor’, ustvrdio je Zmajlović, dodajući da je vlast umjesto odgovora oporbu optuživala za histeriziranje i politiziranje slučaja.

Tko će sanirati otpad i pod kojim uvjetima?

Ključnim smatra pitanje zašto u više od godinu i pol dana s lokacije nije uklonjena nijedna tona otpada. Naveo je i da program sanacije još nije predstavljen javnosti, premda mu je nadležno ministarstvo prije mjesec dana odgovorilo da postoji.

‘Tko je to stručno povjerenstvo? Tko će to sanirati, pod kojim uvjetima? Mi to danas nemamo’, rekao je Zmajlović.

Odgovornost za narušavanje reputacije regije pripisao je Vladi, optuživši je za ‘apsolutno neprofesionalan i diletantski pristup’ sanaciji.

Mažar je Kujundžiću odgovorio tvrdnjom da Mostov zastupnik zapravo brani Možemo!, govoreći o ‘tajnoj vezi i ljubavi Mosta i Možemo’. Odbacio je tvrdnje da Vlada ništa ne poduzima, navodeći da počinje prekrivanje otpada te da su na lokaciji već pokrenute pripremne aktivnosti.

Podsjetio je i na odluku o žurnom uklanjanju 650 tona otpada iz vreća u roku od 45 dana. Otpad bi trebao biti zbrinut u spalionicama i drugim predviđenim postrojenjima, a cjelovita analiza sanacije predstavljena oko 20. rujna, u skladu s dogovorom Vlade i građanskih inicijativa.

Predstavnik Domovinskog pokreta Mladen Barać kazao je da je njegova stranka od početka slučaja nastojala djelovati konstruktivno. DP je tražio izvanredni sastanak vladajuće koalicije, žurnu sanaciju i izbjegavanje dugotrajnih birokratskih postupaka.

‘Ukazali smo i na potrebu postavljanja vodonepropusnih folija radi oborinskih voda. Sve te aktivnosti se upravo sada i događaju’, rekao je Barać.

Ocijenio je da je Vlada uspostavila odgovarajući hodogram aktivnosti, premda uvijek može bolje. Pozdravio je najavu zakonskog definiranja ekocida, ali upozorio da ni najbolji propisi neće biti dovoljni ako ih nema tko provoditi.

Predložio osnivanje Hrvatske rendžerske službe

Zato je ponovno predložio osnivanje Hrvatske rendžerske službe, inicijativu koju je DP vladajućim partnerima predstavio još prošle godine.

‘Imamo jednu određenu prazninu na terenu gdje se najčešće događaju ekološki kriminal i ekocid. U prostorima gdje nema kontrole i gdje živi jako malo ljudi, upravo je rendžerska služba rješenje za ta otvorena pitanja’, rekao je Barać.

Takva bi služba nadzirala područja izložena ekološkom kriminalu, sudjelovala u zaštiti od požara te pomagala graničnoj policiji.

O novom zakonu

Govoreći o novom zakonu, GPS praćenju kamiona, videonadzoru i strožim kaznama, Barać je rekao da propisima treba dati priliku i tek potom procijeniti njihov učinak. Upozorio je da se problemi s otpadom pojavljuju i u sredinama kojima upravljaju oporbene, odnosno lijeve političke opcije, navodeći Poznanovec, Jakuševec i Ogulin.

Smatra da rješavanje problema treba izdignuti iznad svakodnevnih političkih sukoba. Kao jedan od mogućih smjerova izdvojio je skandinavski model energana, odnosno spalionica, podsjetivši na visoke ekološke standarde tih zemalja. Dodao je da Hrvatska ima stručnjake, elaborate i domaće tvrtke sposobne graditi takva postrojenja. Privatnim spalionicama ne protivi se ako su dobro regulirane i pod državnim nadzorom.

Mažar se osvrnuo i na prosvjed u Raši zbog otpada i cementare. Odbacio je pokušaje stvaranja straha od spaljivanja neopasnog otpada te istaknuo da su radi dodatne sigurnosti naručena nova ispitivanja sadržaja vreća.

‘Sukladno zakonu i dozvolama, cementare to rade. Ne zato što će to sada doći kod njih, nego zato što to rade uvijek i koriste kao sekundarnu sirovinu’, rekao je Mažar.