izmjene kaznenog zakona

SMS poruke cure u medije, Plenković hoće tome stati na kraj. Odvjetnici zgroženi: Nema šanse, optužnice su javne

14.02.2023 u 13:21

Bionic
Reading

'To više nije normalno', procijedio je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak navečer, neposredno nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, komentirajući serijsku objavu SMS-ova članova vlastite stranke i vlade u sklopu velikih antikorupcijskih procesa, u konkretnom slučaju afere Vjetroelektrane s Gabrijelom Žalac u njenom središtu

Nije se referirao na uglavnom skandalozan sadržaj prepiski njegovih bližih i daljih suradnika, pa i glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek, nego na činjenicu da su materijali uopće dospjeli u javnost. 'Postoji sprega distributera tih informacija s oporbom, kreira se atmosfera kaosa i koristi situacija da se nekoga unaprijed osudi i da se dovede u pitanje kredibilitet glavne državne odvjetnice. Stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički selektirano i aranžirano izlaze van. To će biti kazneno djelo', najavio je šef vladajuće stranke i Vlade.

Konkretno, izrekao je namjeru izmjena Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku kojima bi odavanje informacija iz istrage (ponovno) bilo kriminalizirano.

Odnosno kojima bi se Hrvatska vratila na period otprije 2014. godine, kada su novinari masovno pozivani na razgovore u policiju u (uzaludnoj) nadi da će otkriti svoje izvore informacija. Sudovi su ih, ako bi do procesa uopće došlo, oslobađali pozivajući se na praksu Europskog suda za ljudska prava, po kojoj interes tajnosti istrage ne može pretezati pred interesom javnosti i kontrole rada institucija.

Nakon 2014. godine istrage su i službeno proglašene 'nejavnima', pa samo objavljivanje njihovih detalja više ne predstavlja kazneno djelo. Još uvijek.

U iznenađujućoj Plenkovićevoj najavi kriminalizacije važnog aspekta novinarskog posla, ali i kontrole rada niza institucija, jedna je nelogičnost: objavljene prepiske iz 'slučaja Žalac' zapravo uopće nisu dio istrage, nego sudskog postupka - dakle ni promjena zakona ne bi spriječila da se to dogodi.

Ako, naravno, nekome ne padne na pamet i samo suđenje proglasiti tajnim.

Dvojica cijenjenih odvjetnika specijaliziranih za kazneno pravo, Anto Nobilo i Ljubo Pavasović Visković, uglavnom su zgrožena idejom ponovne izmjene dvaju važnih zakona - ali i suglasni u zaključku da će to u praksi ionako biti neprovedivo.

'Politika HDZ-a vrlo je konzistentna i jednostavna i jasno se vidi upravo iz objavljenih SMS-ova: oni djeluju isključivo u privatnom ili u stranačkom interesu, a javni interes im je sporedan. U skladu s time shvatili su da im objava ovakvih materijala šteti i na individualnoj i na stranačkoj razini, pa će to nastojati spriječiti silom svoje većine u Saboru. To se moglo i očekivati', kaže Nobilo za tportal.

'Ovakve najave nemaju apsolutno nikakvih dodirnih točaka s javnim interesom, dapače: upravo objava poruka iz ovog konkretnog slučaja predstavlja javni interes. Andrej Plenković najprije ih je pokušao definirati kao 'netemu' i tako skinuti s dnevnog reda, a kada u tome nije uspio, pribjegava sili', dodaje ovaj odvjetnik.

'Ideja o proglašenju odavanja informacija iz istrage kaznenim djelom naprosto nije održiva jer se informacije nisu mogle kontrolirati ni kada je u državi postojalo tek nekoliko medija, a kamoli danas, kada uz znatno više njih postoje i društvene mreže. Kada bi se moglo kontrolirati informacije, to bi bio raj za diktatore', zaključuje Nobilo.

Njegov kolega Ljubo Pavasović Visković procjenjuje da se Plenkovićeva najava ipak neće ostvariti.

'Prije svega, netko će mu objasniti da podaci koji proteklih tjedana izlaze u javnost nisu dio istrage, nego dio dokazne građe uz samu optužnicu. A ona je javna stvar i ne može biti proglašena tajnom jer bi tako i cijeli kazneni postupak morao biti tajan', objašnjava Pavasović Visković.

Sama ideja kriminalizacije odavanja informacija iz istrage, dodaje, jako je loša i pokazat će se štetnom i za samog Plenkovića.

'Em ne barata dobro terminima, em su ga evidentno loše savjetovali. To ne bi bilo održivo ni s pravničke ni s tehničke strane', zaključuje Pavasović Visković.