Uz zamrzavanje plaća i mirovina, slovenska je vlada predložila i da se zaduživanje države prvi put ograniči na 48 posto BDP-a, izjavio je u četvrtak slovenski ministar financija Franci Križanič.

Interventni zakon o zamrzavanju mirovina i plaća javnih službenika zbog očekivanog pada proračunskih prihoda, koji bi trebao vrijediti i za 2012. godinu, vlada će nastojati uskladiti sa sindikatima, prije nego što ga pošalje u parlament, izjavio je Križanič na konferenciji za novinare.

Slovenija je lani uz protivljenje sindikata i mirovinskih udruga privremeno ukinula usklađivanje plaća državnih službenika i mirovina s rastom inflacije, zbog smanjenih proračunskih prihoda i fiskalnih teškoća, te najavila da će te interventne mjere prestati vrijediti nakon što se rast nacionalnog BDP-a stabilizira na oko dva posto godišnje. Ove se godine očekuje rast BDP-a od oko 1,5 posto.

Zamrzavanjem bi se u idućoj godini omogućila ušteda od oko 300 milijuna eura, a zakon bi se mogao naći na zadnjoj redovnoj sjednici parlamenta u listopadu. Parlament će biti raspušten 21. listopada jer se 4. prosinca održavaju prijevremeni parlamentarni izbori.

U skladu s europskim planom smanjivanja fiskalnih debalansa u zemljama eurozone, slovenska vlada u četvrtak je predložila i ograničavanje maksimalnog zaduženja države na 48 posto BDP-a.
Predlaže se da se takva odredba prihvati u okviru izmjena zakona o javnim financijama koje su u parlamentarnom postupku, a ne ustavnim izmjenama, kako su to učinile neke druge države eurozone.

Uz to, naveo je Križanič, vlada predlaže da se državna jamstva poduzećima u vlasništvu države ograniče na 20 posto BDP-a, ali se ta restrikcija ne bi odnosila na jamstva koja je Slovenija izdala za europski krizni fond za euro (EFSF). Slovenski parlament već je potvrdio povećane obveze Slovenije u tom fondu s ukupnim jamstvima od 3,664 milijarde eura, što je više od 10 posto sadašnjeg slovenskog BDP-a.

Nije poznato hoće li parlament pristati na zakonsko rješenje o ograničenju zaduženja države kao ni kad bi taj zakon stupio na snagu. Razina zaduženosti Slovenije porasla je sa 23,1 posto BDP-a u 2007. na 38 posto BDP-a u prošloj godini, a odnos duga i BDP-a trenutačno po službenim podacima iznosi 43,3 posto.

Parlamentarna oporba nedavno je predložila da se umjesto zakonskog ograničavanja zaduživanja ograniči javna potrošnja na 45 posto BDP-a i to putem ustavnog zakona za čije bi izglasavanje bila potrebna dvotrećinska većina.

Smatra se da bi se znatnije smanjenje javne potrošnje, koje bi zadovoljilo zahtjeve najjačih članica eurozone u Sloveniji bilo moguće realno izvesti u četverogodišnjem roku, navode slovenski mediji.