Unutar samo godinu dana oblikovao se novi migrantski koridor od istočne Libije prema grčkoj Kreti, koji sve više zaokuplja pozornost europskih sigurnosnih službi. Iza naglog porasta broja ljudi koji se tim putem pokušavaju domoći Europske unije, prema informacijama njemačkih medija WDR i NDR, stoji složena mreža političkih i logističkih interesa. U središtu priče – Bjelorusija i Rusija, koje migracije sve više koriste kao sredstvo političkog pritiska na EU
Europska granična agencija Frontex bilježi dramatičan porast nezakonitih pomorskih prelazaka na ruti od istočne Libije prema grčkom otoku Kreti. Od siječnja do kraja listopada 2025. zabilježeno je oko 15 tisuća ilegalnih ulazaka u EU, što je povećanje od oko 240 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najviše ih je registrirano tijekom ljetnih mjeseci, a samo u kolovozu više od 3600.
Po broju migranata, nova ruta prema Kreti trenutno je druga po veličini na Mediteranu, odmah nakon one koja vodi iz središnjeg Sredozemlja prema Italiji. Takav trend zabrinjava Bruxelles jer, prema analizi Frontexa, visoki priljevi mogu poremetiti funkcioniranje Schengenskog prostora i potaknuti političke napetosti među državama članicama.
vezane vijesti
Minsk i Bengazi – nova osovina suradnje
Posebnu pažnju privukao je nedavni susret u Minsku, na kojem su se sastali bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko i sin libijskog generala Khalife Haftara, koji kontrolira istočni dio zemlje. Dva režima, oba blisko povezana s Moskvom, najavila su širenje suradnje u području sigurnosti, trgovine i prometa. No, prema procjenama zapadnih sigurnosnih izvora, iza diplomatskih izraza „zajedničkog interesa“ krije se i nova strategija usmjerena prema Europi – stvaranje svjesnog migrantskog pritiska.
Europski povjerenik za migracije Magnus Brunner nedavno je potvrdio da se iz Bjelorusije prebacuju migranti u Libiju, a zatim prema Europi. Ulogu u tom procesu vjerojatno ima bjeloruska državna zrakoplovna kompanija Belavia, čiji su letovi prema istočnim libijskim gradovima u posljednje vrijeme učestali.
Migranti i oružje na istim letovima?
Iako je transport ljudi najvidljiviji aspekt priče, izvori iz sigurnosnih krugova ne isključuju mogućnost da se istim zrakoplovima prevozi i vojna oprema. Italija i Grčka već su pojačale nadzor nad regijom Krete, dok Frontex u svojim izvješćima upozorava da „migracije iz istočne Libije, uz potporu Rusije, mogu biti korištene kao hibridni instrument pritiska“.
Upozorenje nije novo. Još 2021. europske obavještajne službe opisale su praksu kombiniranja migracijskih valova s vojnim i propagandnim aktivnostima Moskve i Minska kao „hibridni napad“ na EU. Iste godine, Bjelorusija je poticala dolazak tisuća migranata iz Azije i Bliskog istoka te ih upućivala prema granicama s Poljskom i Litvom.
Novi oblik političkog oružja
Sada isti akteri primjenjuju sličan model – ali u južnom Sredozemlju. Dok EU pojačava nadzor na kopnenim granicama prema Bjelorusiji, značajan broj migranata preusmjerava se preko Libije, koristeći njene slabe institucije i mrežu krijumčara.
Za režim generala Haftara stvar ima i dodatnu dimenziju: pritisak migracijama mogao bi mu poslužiti kao sredstvo političkog približavanja Bruxellesu i traženja međunarodnog priznanja. Time bi i Libija, iako fragmentirana, pokušala steći veću važnost u europskim sigurnosnim kalkulacijama.
EU jača granice, ali pritisak raste
Europska unija posljednjih mjeseci intenzivno jača nadzor istočne granice prema Bjelorusiji, a pojedine zemlje, poput Litve i Poljske, grade dodatne fizičke barijere. Ipak, dio migranata i dalje pokušava stići do EU kopnenim putem, što potvrđuje sve veći broj zabilježenih pokušaja prelaska na litvansko-bjeloruskoj granici.
Iz Europske komisije poručuju da je „potrebna koordinirana reakcija svih članica“ te da se „nastavljaju konzultacije s partnerima u Libiji i Bjelorusiji“. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova ističe kako se situacija prati „na dnevnoj razini“, osobito s obzirom na zabrinjavajuće znakove da migracije ponovno postaju instrument u geopolitičkom nadmetanju.
