Dok se u sjeni sukoba koji su krajem veljače protiv Irana pokrenuli Sjedinjene Države i Izrael razvija nova razina napetosti, Bliski istok ulazi u opasnu fazu 'rata unutar rata'. Teheran i njegovi saveznici ne biraju sredstva; tisuće dronova i projektila već su ispaljene prema arapskim državama Zaljeva, Izraelu i američkim bazama diljem regije
Istodobno iranske paravojne mreže šire frontu. Šijitske milicije u Iraku, kao i libanonski Hezbolah, koji podupire Iran, aktivno sudjeluju u napadima, povećavajući broj mogućih meta i razornu moć kojom Teheran raspolaže, piše Wall Street Journal.
Sjedinjene Države upozoravaju da milicije pripremaju nove udare te su svojim građanima savjetovale da se ne približavaju veleposlanstvu i konzulatima u Iraku. Američko veleposlanstvo u Bagdadu već je više puta bilo meta napada, zbog čega je osoblje uglavnom evakuirano.
vezane vijesti
Milicije jače od države
Korijeni iračkih šijitskih milicija sežu u razdoblje kaosa nakon američke invazije prije više od 20 godina. Isprva su branile šijitska područja od sunitskih ekstremista, ali su istodobno ratovale protiv američkih snaga koje su njihovi vođe smatrali okupatorima. Iran ih je godinama opskrbljivao oružjem, a kasnije su odigrale ključnu ulogu u borbi protiv Islamske države nakon njezina prodora iz Sirije 2014. godine.
Danas u Iraku djeluju deseci takvih skupina s oko 250 tisuća pripadnika, milijardama dolara i arsenalom koji uključuje i rakete dugog dometa. Najmoćnije među njima, Kataib Hezbolah i Asaib Ahl al Hak, imaju značajan utjecaj i u Bagdadu i u Teheranu.
Već godinama prijete Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu zbog njihove bliskosti sa SAD-om, a u nekim slučajevima prijetnje su i ostvarene. Primjerice, 2021. dronovima su napadnuti kraljevski kompleks u Rijadu i pustinjski kamp saudijske kraljevske obitelji.
Za razliku od prošlogodišnjeg sukoba s Iranom, u kojem ove skupine nisu imale ključnu ulogu, sada djeluju znatno agresivnije te analitičari upozoravaju da su u nekim slučajevima izravno uključene u zapovjednu strukturu iranske vojske.
Tijekom vikenda Bagdad je posjetio i iranski general Ismail Kani, zadužen za koordinaciju inozemnih milicija.
Irak kao poligon za odmazdu
Zemlje Zaljeva, nakon tjedana preciznih iranskih napada, sve češće gledaju prema Iraku kao prostoru za odgovor, bez izravnog napada na Iran.
'Irak je mjesto na kojem svi mogu uzvratiti udarac i gdje vrijede druga pravila', kaže analitičar Michael Knights. 'Ako žele pokazati da napadi neće proći bez posljedica, to je idealan teren za demonstraciju sile.'
Prema njegovim riječima, Saudijska Arabija mogla bi uskoro početi sa simboličnim napadima na ciljeve u Iraku kao upozorenje milicijama, a Kuvajt i Bahrein mogli bi omogućiti SAD-u korištenje svog teritorija za raketne napade na iračke skupine.
Krhka diplomacija pod pritiskom
Napadi milicija narušavaju odnose između iračke vlade i susjednih zaljevskih država, upozorava Abdel Aziz Aluvaišeg iz Vijeća za suradnju zaljevskih zemalja. U pojedinim situacijama milicije se pokazuju snažnijima od same države, slično kao Hezbolah u Libanonu, a to predstavlja ozbiljan problem za zemlje koje pokušavaju izgraditi stabilne odnose s Bagdadom.
Irak ima dugu i burnu povijest odnosa sa susjedima. Diktator Sadam Husein 1990. godine napao je Kuvajt i zaprijetio Saudijskoj Arabiji, pokušavajući ovladati golemim naftnim rezervama. Odgovor SAD-a bio je masovno raspoređivanje vojske u regiji, nakon čega su uslijedili irački raketni napadi. Američke snage vratile su se 2003. godine i srušile Huseinov režim, pri čemu je Kuvajt poslužio kao glavna baza za invaziju.
Današnji sukob komplicira politička kriza u Iraku nakon parlamentarnih izbora u studenome jer je borba za formiranje vlasti oslabila sposobnost države da obuzda milicije i ukloni ih iz institucija. Bivši premijer Nuri al Maliki, poznat po bliskim vezama s Iranom i milicijama, bio je favorit za povratak na vlast, no tome se početkom godine usprotivio Donald Trump.
Strah od sloma režima
Analitičari upozoravaju da su milicije danas osnaženije i manje suzdržane nego prije nekoliko godina, a iranska Revolucionarna garda sve je izravnije uključena u njihove operacije.
'Mogućnost raspada ili slabljenja režima u Teheranu za ove skupine znači egzistencijalnu prijetnju jer je to njihov glavni izvor moći’, kaže Renad Mansour iz Chatham Housea, dodajući: 'Strategija Irana i skupina pod njegovim zapovjedništvom su ometanje, destabilizacija i pokazivanje posljedica rata na Bliskom istoku.'
