Izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi Sjedinjene Države mogle preuzeti kontrolu nad otokom Hargom, ključnom točkom iranskog izvoza nafte, izazvala je zabrinutost među vojnim stručnjacima i bivšim visokim dužnosnicima Pentagona
Kako piše specijalizirani portal The War Zone, ideja o zauzimanju otoka koji je srce iranske energetske infrastrukture već neko vrijeme postoji u vojnim analizama, no procjene rizika dosad su sprječavale njezinu realizaciju.
Strateški cilj nadomak iranske obale
Otok Harg nalazi se svega nekoliko desetaka kilometara od iranske obale i predstavlja jednu od najvažnijih točaka za izvoz iranske nafte i plina.
Upravo zbog blizine kopna bio bi izložen gotovo svim vrstama iranskog naoružanja – od balističkih projektila i krstarećih raketa do dronova i topništva. Zbog toga brojni vojni analitičari smatraju da bi njegovo osvajanje bilo znatno jednostavnije od dugoročnog zadržavanja.
'Pravo pitanje nije kako ga osvojiti'
Među kritičarima takvog scenarija je i umirovljeni general-bojnik Pat Donahoe, koji upozorava da bi američke snage nakon iskrcavanja mogle postati laka meta za kontinuirane iranske napade.
Prema njegovoj procjeni, ključni izazov nije izvođenje desanta nego održavanje vojne prisutnosti na otoku pod stalnim pritiskom protivničkih snaga.
Donahoe povlači usporedbu s opsadom američke baze Khe Sanh tijekom Vijetnamskog rata, kada su američke postrojbe mjesecima bile izložene intenzivnim napadima u izoliranom okruženju.
Logistika kao najveći problem
Osim obrane samog otoka, velik izazov predstavljala bi i opskrba snaga.
Američka vojska morala bi neprekidno dopremati hranu, streljivo, gorivo i medicinsku opremu, dok bi pomorske i zračne rute prolazile područjem koje Iran može ugroziti protubrodskim projektilima i drugim sustavima.
Zbog toga pojedini vojni stručnjaci upozoravaju da bi dugoročno održavanje operacije moglo zahtijevati znatno veće resurse od samog početnog zauzimanja otoka.
Koliko bi vojnika bilo potrebno?
Procjene o potrebnim snagama razlikuju se.
Bivši zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva Joseph Votel smatra da bi operaciju mogla provesti postrojba veličine jednog bataljuna marinaca, odnosno između 800 i 1000 vojnika.
S druge strane, nekadašnji vršitelj dužnosti ministra obrane Chris Miller procjenjuje da bi za uspješno držanje otoka bilo potrebno između 3000 i 5000 vojnika, odnosno najmanje jedna do dvije pješačke brigade.
Po njegovu mišljenju, američke bi snage odmah nakon iskrcavanja morale graditi utvrđene položaje kako bi se zaštitile od iranskih projektila, topničkih udara i napada dronovima.
Iran se već priprema
Dodatnu zabrinutost izazivaju izvješća američkih obavještajnih službi prema kojima je Iran posljednjih tjedana pojačao obranu Harga.
Prema navodima CNN-a, na otok su dopremljeni dodatni protuzračni sustavi, uključujući prijenosne raketne sustave za obaranje niskoletećih ciljeva, a obrambene pozicije značajno su ojačane.
Analitičari ističu da su javne rasprave o mogućem napadu Teheranu dale dovoljno vremena za pripremu, čime je izgubljen element iznenađenja koji je često ključan u amfibijskim operacijama.