No, blokade škola koje traju od kraja rujna, postaju sve veći problem. Kako piše Guardian, iako su roditelji učenika od samog početka pružali podršku prosvjedu, sve se češće može čuti i da počinju nagovarati svoju djecu da odustanu od svakodnevnih blokada.

Upravo se to događa Alexu (ime je promijenjeno kako bi se zaštitio identitet), 16-godišnjaku iz predgrađa Pariza, koji već tjednima ustaje u četiri ujutro kako bi pješice, kroz mrak, stigao do škole u Vincennesu. Ondje s drugim učenicima postavlja barikade od velikih spremnika za smeće. U torbi nosi maske i plivačke naočale kako bi se zaštitio od suzavca.

Njegovi roditelji podržavaju prosvjede, no majka ga je nedavno počela nagovarati da odustane od svakodnevnih blokada. Alex, međutim, smatra da učenici nemaju drugog načina da ih vlasti čuju.

'Kako ćemo se inače izboriti da nas netko sasluša? Ne možemo sada stati. To je jedini način da nas vlada čuje', rekao je za Guardian.

Francuska Vlada je u početku na prosvjede odgovorila pojačanim policijskim osiguranjem i intervencijama interventne policije. U sukobima su ozlijeđeni učenici, a pojedini su zadobili teške ozljede od policijskih projektila.

Međutim, u posljednja dva tjedna vlasti su pokušale smiriti situaciju najavama smanjenja broja učenika u pojedinim razredima i preispitivanja sustava prijava za upis na fakultete. No, sindikati nastavnika smatraju da se time ne rješavaju ključni problemi.

Sve više nasilja, tisuće učenika bez nastave

U posljednje vrijeme zabilježeni su i ozbiljni incidenti. Ispred škola ispaljivani su vatrometi, a u jednom je slučaju lokalna vijećnica u predgrađu Pariza pogođena bocom sa zapaljivom tekućinom dok je pokušavala posredovati u sukobu. Jedan ravnatelj navodno je kupio pancirni prsluk zbog straha za vlastitu sigurnost.

Vlada i sindikati pritom ističu da nasilje ne provode učenici koji mirno prosvjeduju, nego pojedinci koji se uključuju u sukobe. Od početka prosvjeda ozlijeđeno je najmanje 360 učenika i 245 zaposlenika škola, a najmanje 50 ravnatelja zatražilo je razrješenje s dužnosti.

Posljedice se sve više osjećaju u obrazovanju, naglašava Guardian. Učenici u završnim razredima, koji se pripremaju za maturu, u nekim su školama izgubili i do 150 sati nastave. Posebno je teško u pariškoj regiji i gradovima poput Toulousea. Online nastava nije uspjela nadoknaditi propuštene sate, a dio učenika već je četvrti ili peti tjedan kod kuće.

Zbog policije i napete atmosfere neki učenici odustaju od dolaska u školu. Nastavnici upozoravaju da su posebno pogođeni mladi koji se već suočavaju s teškoćama u obrazovanju i kojima je povratak u takvo okruženje dodatno stresan.

'Postoji kriza povjerenja. Potrebna nam je deeskalacija nasilja i put natrag obrazovanju', rekao je za Guardian, Julien Roy, nastavnik povijesti i geografije te predstavnik sindikata SNALC. U njegovoj školi napetosti traju od kraja rujna, kada je 16-godišnji učenik druge škole navodno izgubio vid na jednom oku nakon što ga je pogodio policijski gumeni projektil.

'Moramo se vratiti u razred kako bismo ponovno podučavali naše učenike, od kojih nam neki zvižde', rekao je Roy.

Upozorava da nasilje ostavlja posljedice i na učenike i na nastavnike. U njegovoj je školi deset zaposlenika na bolovanju, uključujući ravnatelja i njegova zamjenika.

'Najgore je što djecu navodimo na zaključak da ih se može čuti samo nasiljem, da je nasilje opravdano i da se pregovorima ništa ne može postići', upozorio je.

Iako podržavaju mirne prosvjede učenika, nastavnici strahuju da bi školska godina mogla biti ozbiljno ugrožena. Dodatnu neizvjesnost donose predsjednički izbori na proljeće i početak predizborne kampanje, zbog čega nije jasno kada bi se kriza mogla smiriti.