Akrap je u središnjem Dnevniku HRT-a ustvrdio da se obrasci organiziranja nasilnih prosvjeda mogu pratiti godinama. 'Postoji izuzetno organizirana nadnacionalna skupina i grupacija koja se bori protiv kapitalizma i globalizma ovakvog kakav izgleda te ima snažne radikalno-populističke lijeve ideje', rekao je.

Povukao je usporedbu s razdobljem Hladnog rata, kada su, prema njegovim riječima, različite organizacije dobivale financijsku, organizacijsku i logističku potporu. 'Zahvaljujući arhivima tajnih službi znamo tko je tada financijski, organizacijski i logistički pomagao protu-NATO strukture, mirovne inicijative i krajnje ljevičarske organizacije. Ne bih se iznenadio da je to i danas slučaj', dodao je.

Moguće širenje nasilja i vanjski utjecaji

Akrap smatra da bi se nasilje moglo proširiti i na druge europske države, posebno Belgiju i pojedine srednjoeuropske zemlje. 'Postoji i teoretska i praktična mogućnost da će se situacija proširiti na neke druge zemlje, pogotovo Belgiju i neke srednjoeuropske države', rekao je.

Kao jedan od mogućih ciljeva takvog djelovanja naveo je slabljenje europske usmjerenosti na pomoć Ukrajini. 'Postoji naznaka da se taj val nasilja pokušava proširiti kako bi se pozornost preusmjerila s potpore Ukrajini na unutarnje probleme i izazove te daljnju destabilizaciju društava', ustvrdio je. Naznake organiziranog djelovanja mogu se prepoznati u više zemalja, smatra Akrap.

'To je dobrim dijelom vidljivo danas u Francuskoj, bilo je vidljivo u Belgiji, Austriji i Njemačkoj, a vidimo i danas u Albaniji. Natruhe takvog organizacijskog djelovanja vidimo i kroz politička i parapolitička djelovanja u Moldaviji, Rumunjskoj i Poljskoj', kazao je.

Na pitanje o vanjskim akterima na koje misli izdvojio je Moskvu i Beograd. 'Prvenstveno mislim na Rusiju, a kada je riječ o jugoistoku Europe i Balkanu, na Srbiju, za koju smatram da svoju radikalizaciju izvozi u inozemstvo', naveo je.

Ocijenio je da je važno i vrijeme u kojem se prosvjedi događaju, osobito zbog predstojećih izbora u više europskih država. Pozvao je i na uvažavanje povijesnih iskustava, tvrdeći da ona mogu pomoći u prepoznavanju današnjih obrazaca vanjskog utjecaja.

Pozvao političare da smanjuju podjele

Govoreći o Francuskoj, Akrap je ocijenio da se nasilje ne može objasniti samo pojedinačnim socijalnim zahtjevima. 'Ne možete reći da je ovo što se događa u Francuskoj borba za besplatne udžbenike. U državama u kojima integracija nije uspjela i u kojima postoje snažne populističke, krajnje lijeve i krajnje desne grupacije, nasilje se prelijeva na ulice', rekao je.

Smatra da se takve situacije mogu spriječiti, ali da to zahtijeva odgovornost političkih elita i svih koji djeluju u javnom prostoru. Rekao je da bi te elite trebale izbjegavati jezik nasilja i podjela te traže zajedništvo oko ključnih nacionalnih interesa.

'Odgovornost politike i ljudi koji djeluju u javnom prostoru jest da se te razlike komuniciraju otvoreno i jasno, bez radikalizma i populizma, konstruktivno, a ne destruktivno', zaključio je.

Rakić: Macron vodi 'paralelni život', građani jedva spajaju kraj s krajem

Francuski predsjednik Emmanuel Macron godinama je zanemarivao nezadovoljstvo građana životnim standardom, a sada nema konkretan odgovor na nasilne prosvjede, ocijenila je vanjskopolitička analitičarka Mirjana Rakić. Gostujući u N1 Studiju uživo kod Hrvoja Krešića, ustvrdila je da se francuski predsjednik usredotočio na međunarodnu politiku, dok su se problemi u njegovoj zemlji gomilali.

'Plodno tlo za ove velike prosvjede je neučinkovitost same vlade i stavljanje u drugi i treći plan onog što se događa u vlastitoj zemlji', rekla je Rakić.

Podsjetila je na prosvjede Žutih prsluka iz 2018., koje su potaknuli pad životnog standarda i siromašenje. Smatra da su Macronu već tada trebali biti signal za uzbunu, ali da građanima nikada nije jasno objasnio kako namjerava riješiti rast troškova života.

Njegov angažman oko rata u Ukrajini povezala je s pritiscima na domaće proračune. Prema njezinu tumačenju, izdvajanja za pomoć Ukrajini zahtijevaju rezove u obrazovanju, socijalnim pravima i zdravstvu, a posljedice takvih odluka sada dolaze na naplatu.

Macron vodi 'paralelni život'

Rakić je ocijenila da Macron vodi 'paralelni život', usporedivši ga s nekadašnjim francuskim predsjednikom Françoisom Mitterrandom. Angažiran je na međunarodnoj sceni i oko Europske unije, dok francuski dug raste, a građani, kako je rekla, jedva spajaju kraj s krajem.

Upozorila je i na zatvorenost pojedinih pariških predgrađa, probleme asimilacije te teškoće s kojima se ondje suočava policija. Takve sredine, smatra, u zapaljivoj situaciji lako mogu postati žarišta nemira. Dodala je da učenici i studenti upozoravaju na loše stanje u školama i nedostatak nastavnika. Ona ocjenjuje da vlast nije dovoljno brzo ponudila rješenja, pa su se u prosvjede s vremenom uključile različite snage.

Macronu zamjera što ne daje jasne odgovore o zaustavljanju nasilja, razgovorima s nezadovoljnim građanima ni naknadi štete onima kojima je imovina stradala.

'Stalno govori općenito. Nudi gradovima da mogu uvesti privremene zabrane izlaska na ulice, ali nema datuma kad će se početi razgovarati. Ničeg konkretnog nema, vatru pokušava ugasiti na brzinu, a to teško ide jer se puno toga nakupilo', rekla je Rakić.

Ni Macronova nasljednika ne čeka lak posao

Rakić smatra da Macron sada čeka kraj mandata. Francusku predsjednički izbori očekuju na proljeće 2027., a Macron se nakon dva uzastopna mandata ne može ponovno kandidirati. Service Public

Ocijenila je da će se njegov nasljednik, tko god pobijedi, suočiti s vrlo teškom situacijom. Spominjući Marine Le Pen i Jean-Luca Mélenchona, rekla je da ni antiimigracijska politika koju zagovara Le Pen ni Mélenchonova antikapitalistička politika same po sebi neće biti dovoljne za rješavanje nagomilanih problema i visokog javnog duga.

Smatra da bi Macron morao ponuditi svojevrsnu 'injekciju Francuskoj', kojom bi pokazao da predsjednik još može nešto poduzeti. Dodala je, međutim, da 'nije on Donald Trump da može direktno dogovoriti rusku naftu s Vladimirom Putinom'. Rakić kaže da prosvjedi mladih ne jenjavaju, a najavljeni su i veliki sindikalni prosvjedi te nova okupljanja Žutih prsluka.

Govoreći o širem europskom kontekstu i izborima koji iduće godine očekuju više članica EU-a, Rakić je ocijenila da Bruxelles nema odgovore na unutarnje probleme. Upozorila je i na pritiske u mnogim članicama da se smanji financiranje obrane Ukrajine.