Seljaci i prerađivači pšenice u Hrvatskoj tijekom ovogodišnje žetve slažu se samo u tome da će urod biti slabiji od lanjskog i da je tome uzrok dijelom vrijeme, dijelom napad bolesti i dijelom sjeme. U ostalome ne. Seljaci poručuju da pšenice prvi put nećemo imati dovoljno, a mlinari da će je biti taman. Možda i za malo izvoza. Jedni tvrde da je cijena preniska, a drugi da je realna i industrija ne može dati više želi li zadržati sadašnje cijene brašna i kruha. Prvi se pozivaju na parišku burzu, a ovi odgovaraju da se tamošnje cijene ne mogu uspoređivati s našima i cijenama kod hrvatskih susjeda
Vječita hrvatska rasprava o pšenici ponavlja se i ovog ljeta. Ratari još nisu požnjeli sav urod, svi očekuju da će biti lošiji od lanjskih oko četiri tone po hektaru, ali nisu zadovoljni prvom ponuđenom cijenom industrije od 1,05 kuna po kilogramu. Jesenas je zasijano 165 tisuća hektara pšenice što će, tvrdi Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske 'Život', biti nedovoljno zbog nižih prinosa nakon loših vremenskih prilika i pojava bolesti hrđavosti pšenice, a Žitozajednica, predstavnik mlinske industrije, smatra da ćemo imati dovoljno za vlastite potrebe i pšenicu nećemo morati uvoziti.
'Mnoge domaće sorte pšenice pokazale su se neotpornima na spomenutu bolest što je rezultiralo s vrlo niskim prinosima i znatno lošijom kakvoćom, jer takva pšenica završava u stočnoj hrani. Zbog navedenog razloga, s pravom smo zabrinuti da Hrvatska neće imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe', ustvrdila je udruga Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske 'Život', čiji je predsjednik Antun Laslo, a dopredsjednici Nikola Pajek i Zvonko Pipić
Oni tvrde da smo, uz urod od prosječnih četiri tone po hektaru, sa 165 tisuća hektara zasijanih površina, očekivali 660 tisuća tona, pa ako ne dobijemo te količine, prijeti nedostatak, odnosno uvoz. Ne govore koliko bi to moglo biti, ali čak i dosta loš prosjek od tri tone po hektaru iznosio bi oko 500 tisuća tona ukupno.
To je svega deset posto od onoga što su potrebe Hrvatske, prema podacima Žitozajednice. Zato se ne brine Nada Barišić, direktorica te tvrtke koja predstavlja gotovo cjelokupnu mlinsku i pekarsku industriju u Hrvatskoj, a koja otkupljuje oko 90 posto uroda pšenice. 'Hrvatske potrebe iznose 550 tisuća tona godišnje, uključujući i sjemensku pšenicu. Toliko ćemo proizvesti, možda i nešto više za izvoz, ali ni približno kao lanjske rekordne količine', rekla je Barišić tportalu.
Svoj optimizam Barišić gradi na usporedbi sa 2010., isto vremenski lošom, kada je i površinski i količinski pšenice također bilo malo, ali dovoljno za unutrašnje potrebe zemlje. K tome, stvarne površine pod pšenicom mogle bi biti i veće od 165 tisuća hektara, jer Državni zavod za statistiku izvješćuje samo o onim oranicama s certificiranim sjemenom koje poljoprivrednici kupuju od sjemenarskih kompanija. Usto, dio je zasijan farmerskim sjemenom, takozvanom tavanušom.
Rasprava o količinama očito se vodi radi cijene pa neki seljaci tvrde da kod otkupljivača u inozemstvu mogu dobiti znatno više, čak 1,30 kune po kilogramu. Međutim, usporedba s glavnim susjednim tržištem, primjerice u Vojvodini sasvim je drugačija, jer je tamo otkupna cijena, ponuđena sada tijekom žetve, svega 1,08 kuna, odnosno neznatno viša od hrvatskih 1,05 kuna.
Tako je prije dva tjedna izvijestila Radio-televizija Vojvodine, kojoj je direktor udruženja Žita Srbije Vukosav Savković rekao da će ovogodišnja cijena biti drastično niža od lanjske. Lani je srpska industrija davala čak kunu i pol po kilogramu, ali to je bilo zbog velikog izvoza pšenice (1,3 milijuna tona, odnosno tri puta više od Hrvatske, također lani).
'Ono što je danas realna cijena na svu žalost je 16,5 dinara bez PDV-a (1,08 kuna). Da ne bude zabune, oni koji su sretni, pa mogu dobiti još PDV, oni mogu računati na 18 dinara. Svi ostali ako žele bolju cijenu, morat će sačekati početak jeseni ili zimske mjesece', rekao je Savković RTV-u.
Malo je vjerojatno da će hrvatska industrija tijekom ili neposredno nakon žetve povisivati cijenu otkupa. U udruzi Žito pisali su premijeru Zoranu Milanoviću da makar Vlada pomogne seljacima pokrivanjem troška prijema i skladištenja pšenice. U protivnom, kažu, novac bi im mogao nedostajati za jesensku sjetvu. Neki prerađivači skladištenje nude besplatno, dodaje Barišić, i to do kraja kolovoza. To je nedavno potvrdio Agrokor. Seljaci koji ne moraju odmah nakon žetve prodati pšenicu (odnosno oni koji nisu u besparici) skladištenjem mogu pričekati bolju cijenu. Ali trebaju dobro poznavati tržišne prilike i ne čekati nepotrebno. Mnogi su se prevarili 2011. i 2012., kada je nakon žetve industrija nudila danas visokih 1,30 kuna, ali ipak su čekali, a onda su cijene opale.
