Član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirodu Mihael Zmajlović reagirao je na priopćenje Ministarstva zaštite okoliša o slučaju otpada u Gospiću, tvrdeći da je država tijekom posljednjih 18 mjeseci propustila iskoristiti zakonske mehanizme za žurno postupanje.

‘Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je kronologiju kojom se brani. Ta je kronologija najbolji dokaz optužbe’, poručio je Zmajlović.

SDP tvrdi da od veljače 2025., kada je javnost doznala za zakopani otpad na lokaciji Bilajska 50, nije uklonjena nijedna tona, niti je postavljen privremeni nepropusni pokrov.

Istodobno se pozivaju na dopunu vještačenja Geotehničkog fakulteta, izrađenu za USKOK, prema kojoj je utvrđen utjecaj lokacije na podzemne vode.

Zmajlović: Zakon omogućuje žurno postupanje

Zmajlović posebno proziva Ministarstvo zbog, kako tvrdi, neprimjenjivanja odredbi Zakona o zaštiti okoliša koje se odnose na žurne postupke.

Podsjeća na članak 187., za koji tvrdi da omogućuje provođenje potrebnih mjera preko treće osobe, na trošak i odgovornost onečišćivača. Navodi i članak 188., prema kojem bi se takvi troškovi najprije mogli financirati iz državnog proračuna, a zatim naplatiti od odgovornih.

‘Važeći Zakon o zaštiti okoliša donesen je 2013., dok sam bio ministar. Ta je glava zakona ondje upravo za dan kada netko negdje zakopa 37.000 tona otpada i kada se ne smije čekati’, poručuje Zmajlović.

SDP smatra da je umjesto žurnih mehanizama odabran sporiji put kroz izmjene Plana gospodarenja otpadom.

Zmajlović tvrdi i da je prva javna nabava za sanaciju objavljena tek u veljači ove godine te da je propala jer nije pristigla nijedna ponuda. Procijenjena vrijednost naknadno je, prema njegovim navodima, povećana s 2,1 na 4,72 milijuna eura.

Prozivaju i Državni inspektorat

U SDP-u problematiziraju i postupanje Državnog inspektorata. Navode da je prvo rješenje kojim je odgovornoj tvrtki naloženo uklanjanje otpada iz zatvorenih objekata doneseno tek 13. veljače 2026.

Rok za izvršenje, tvrde, bio je kraj svibnja, ali otpad nije uklonjen.

Zmajlović također upozorava da se privremeno prekrivanje lokacije, vrijedno oko 760.000 eura, još u srpnju nalazilo u fazi izrade tehničkog rješenja, iako je, prema njegovim riječima, ranije bilo objavljeno da je postupak nabave već pokrenut.

Biljane Donje kao upozorenje

SDP se u priopćenju osvrće i na sanaciju u Biljanama Donjim, koju Ministarstvo navodi kao primjer postupanja.

Zmajlović podsjeća da Hrvatska zbog tog slučaja, prema presudi Suda Europske unije iz ožujka 2025., plaća 6500 eura dnevno, uz milijun eura paušalne kazne.

Tvrdi da ukupni trošak kazne sada prelazi četiri milijuna eura te upozorava da se u Gospiću ponavlja isti obrazac – djelovanje tek nakon snažnog vanjskog pritiska.

Deset pitanja ministrici Vučković

SDP je ministrici Mariji Vučković uputio deset pitanja. Među ostalim traže odgovor koliko je otpada dosad uklonjeno, je li Ministarstvo ikada primijenilo članak 187. Zakona o zaštiti okoliša, tko je onečišćivaču odredio rok za izradu sanacijskog programa te zbog čega privremeno prekrivanje lokacije još nije provedeno.

Posebno traže pojašnjenje kontradiktornih informacija o koncentracijama PFAS-a i odgovor na pitanje je li provedena procjena mogućeg utjecaja na zdravlje ljudi.

Zmajlović ministricu pita i hoće li povući raniju tvrdnju da ‘hitna sanacija ne postoji’.

Pitanja i Plenkoviću

Osam pitanja SDP je uputio i premijeru Andreju Plenkoviću.

Od njega traže da kaže je li Vlada tijekom 18 mjeseci razmatrala proglašenje područja ugroženog okoliša, osiguravanje sredstava ili druge mjere koje su, prema njihovu tumačenju zakona, u nadležnosti Vlade.

‘Za pokretanje žurnih postupaka ne treba ni Sabor, ni natječaj, ni dva mjeseca razmatranja – treba odluka Vlade. Hoćete li je donijeti do kraja tjedna?’ pita Zmajlović.

SDP također pita premijera smatra li da odgovornost za slučaj postoji i unutar Vlade te hoće li država čekati novu presudu europskog suda prije nego što problem u Gospiću bude konačno riješen.

‘Građani Gospića nisu tražili kronologiju. Tražili su da se otpad makne i da im se kaže istina o vodi. To traže i dalje’, zaključio je Zmajlović.