Autor Andreas Mihm piše kako se američki predsjednik Donald Trump često percipira kao političar koji nakon dramatičnih prijetnji nerijetko odstupa, no upozorava da to ne vrijedi u svim slučajevima. Kada su u pitanju slabiji protivnici, Trump, prema FAZ-u, pokazuje da je spreman ići do kraja.

U tom kontekstu navodi se i Srbija, čiji je predsjednik godinama uspijevao balansirati između velikih sila, ostavljajući dojam političara snažnijeg nego što to realno jest. Odluka Washingtona da još jednom ne suspendira sankcije protiv NIS-a, najveće energetske kompanije u zemlji, pokazala se kao prijelomni trenutak.

Suočen s prijetnjom energetske krize i mogućim nestašicama goriva, Vučić je bio prisiljen pristati na rješenje koje uključuje izlazak ruskog kapitala iz NIS-a. Time je, zaključuje autor, Trump bez ikakve vojne demonstracije moći ostvario cilj koji je dugo bio na američkom dnevnom redu – slabljenje ruskog energetskog utjecaja u regiji, prenosi DW.

Slabljenje Moskve na Balkanu

FAZ ističe da ova epizoda ima šire geopolitičke posljedice jer mijenja odnos snaga na zapadnom Balkanu. Gubitkom kontrole nad NIS-om, Moskva gubi važnu polugu utjecaja u Srbiji, zemlji koju je godinama smatrala jednim od svojih ključnih saveznika u Europi.

Istodobno, američka politika uklapa se u širi obrazac pritiska na ruske energetske interese – od ograničavanja izvoza nafte do sankcija protiv velikih kompanija poput Gazproma i Lukoila.

Orban kao neočekivani dobitnik

Kao najveći dobitnik nove energetske preraspodjele izašao je mađarski premijer Viktor Orban. Mađarski MOL, koji je pod snažnim političkim utjecajem Budimpešte, trebao bi postati većinski vlasnik NIS-a, uz američko odobrenje koje se zasad čini izglednim.

Ako se transakcija realizira, MOL bi stekao dominantnu poziciju na tržištu nafte na zapadnom Balkanu. Financijska tržišta već reagiraju optimistično – dionice mađarske kompanije znatno su porasle nakon prvih informacija o mogućem preuzimanju.

VIDEO MOL bi mogao kupiti NIS, što to znači za Hrvatsku?

Autor podsjeća da Orban održava dobre odnose i s Trumpom i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok se istodobno u Europskoj uniji protivi politikama koje imaju za cilj dodatno ekonomsko slabljenje Rusije. Zbog takvog stava, Mađarska se već našla na udaru kritika pojedinih članica EU-a, a neke su joj zemlje blokirale energetske i infrastrukturne investicije.

Unatoč tome, ulazak u NIS FAZ opisuje kao Orbanov značajan politički i ekonomski uspjeh, jer Rusija preko Mađarske ostaje prisutna kao opskrbljivač naftom i plinom, barem posredno.

Vučić vraćen u političku stvarnost

U nastavku analize FAZ se osvrće na Vučićevu poziciju unutar tog 'energetskog pokera'. Ironično, oslanjanje na Orbana – koji je često u sukobu s Bruxellesom – za Vučića zapravo znači približavanje Europskoj uniji, budući da MOL mora poslovati prema pravilima EU-a.

Jedna odluka iz Washingtona bila je dovoljna da Vučića vrati u realnost: s pozicije političara koji se volio predstavljati ravnopravnim sugovornikom Putina i kineskog predsjednika Xija, sveden je na čelnika male države s usporenim gospodarskim rastom, slabim institucijama i društvom koje mu se sve otvorenije suprotstavlja, do te mjere da je bio prisiljen najaviti izvanredne izbore.

Potrošeno povjerenje Bruxellesa

Srbija je još od 2012. godine kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji te kao najveća zemlja zapadnog Balkana ima ključnu ulogu u stabilnosti regije. No, Bruxelles tu perspektivu može zadržati samo uz političare koji europski put shvaćaju ozbiljno.

U slučaju Aleksandra Vučića, piše FAZ, takvo povjerenje postaje sve teže održivo. Ne samo da je izgubio povjerenje velikog dijela vlastitih građana, nego je, prema ocjeni njemačkog lista, potrošio i sav politički kredit koji mu je Europska unija godinama bila spremna dati.