Odluku je objavio američki državni tajnik Marco Rubio, optuživši kubanske vlasti da energente koriste kao sredstvo političke kontrole i osobnog bogaćenja.

Rubio tvrdi da su ključna postrojenja i imovina kompanije CUPET nekoć nezakonito oduzeti američkim vlasnicima te da kubansko vodstvo, dok stanovništvo trpi nestašice goriva i česte nestanke struje, energetske resurse preusmjerava prema vojsci, sigurnosnim službama i političkim interesima režima.

Prema novim mjerama, sva imovina CUPET-a koja se nalazi pod američkom jurisdikcijom bit će zamrznuta, a američkim državljanima i tvrtkama uglavnom će biti zabranjeno poslovanje s tom kompanijom.

Sankcije dolaze samo tjedan dana nakon što je Washington uveo mjere protiv kubanskog predsjednika Miguela Díaza-Canela i drugih visokih dužnosnika, u sklopu šire kampanje pritiska na kubansko vodstvo.

Kubanska vlada zasad nije službeno odgovorila na najnovije sankcije. Havana već godinama tvrdi da američke mjere pogađaju prvenstveno obične građane te da imaju za cilj gušenje gospodarstva i destabilizaciju zemlje.

Otok se već suočava s ozbiljnom energetskom krizom, kroničnim nestašicama goriva i učestalim prekidima opskrbe električnom energijom. Situacija se dodatno pogoršala nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa početkom godine zaprijetila carinama državama koje opskrbljuju Kubu naftom.

Unatoč povremenim kontaktima između dviju zemalja, novi paket sankcija pokazuje da Washington nastavlja pojačavati pritisak na komunističke vlasti u Havani, dok Kuba prolazi kroz jednu od najtežih gospodarskih i energetskih kriza posljednjih desetljeća.