Američka optužnica protiv 94-godišnjeg bivšeg kubanskog predsjednika Raúla Castra zbog ubojstva i zavjere za ubojstvo američkih državljana predstavlja dramatičan novi zaokret u gotovo sedam desetljeća dugom sukobu SAD-a i komunističke Kube, navodi CNN.

Optužnica, objavljena na kubanski Dan neovisnosti, istodobno predstavlja i novo zaoštravanje Trumpove strategije prema Havani. Dolazi paralelno s američkom naftnom blokadom koja izaziva tešku humanitarnu krizu na Kubi, pojačanim diplomatskim pritiscima i novim zahtjevima koje je Havani navodno prenio direktor CIA-e John Ratcliffe.

Trump posljednjih tjedana sve otvorenije prijeti Kubi.

'Mogu učiniti što god želim s Kubom', rekao je američki predsjednik, dodajući da bi možda mogao imati i 'čast preuzeti Kubu'.

'U pitanju je država koja propada. Nemaju nafte, nemaju novca. Ali mi smo ovdje da pomognemo ljudima', rekao je Trump.

Optužnica protiv Castra kao novi pritisak

Optužnica se odnosi na rušenje dva civilna zrakoplova 1996. godine kada su poginule četiri osobe, uključujući troje Amerikanaca.

Analitičari smatraju da Trump ovom strategijom pokušava dodatno destabilizirati kubanski režim i eventualno potaknuti unutarnje podjele među ljudima bliskima vlasti. No dio stručnjaka upozorava da bi takav pristup mogao imati suprotan učinak.

Lee Schlenker iz Quincy instituta smatra da će optužnica samo dodatno učvrstiti kubansko vodstvo.

'To će proizvesti efekt okupljanja oko zastave i dodatno pojačati mentalitet opsade', rekao je.

Trump ponavlja model iz Venezuele i Irana

Trumpova administracija posljednjih godina koristi sličnu strategiju prema protivnicima SAD-a: gospodarska blokada, maksimalni politički pritisak i stalna prijetnja uporabom sile. Takav pristup djelomično je korišten u Venezueli, a sada i u Iranu.

No analitičari upozoravaju da ni u Iranu ni u Venezueli SAD nije ostvario željene političke ciljeve.

Kuba pod sve većim pritiskom

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel optužio je Washington za političku provokaciju i pokušaj destabilizacije zemlje.

Istodobno američka blokada dodatno pogoršava stanje u zemlji. Ujedinjeni narodi upozorili su da ograničenja ozbiljno ugrožavaju opskrbu električnom energijom, vodom, bolnicama, prijevozom i hranom.

CNN navodi da za sada nema znakova velikog američkog vojnog gomilanja oko Kube, no bilježi se povećan broj američkih obavještajnih letova uz kubansku obalu. Takvi obrasci viđeni su i prije američkih operacija u Iranu i Venezueli.

Istodobno Trumpova popularnost pada zbog rata s Iranom, a većina Amerikanaca prema anketama ne podržava ni novu eskalaciju prema Kubi.

Demokratski senator Ruben Gallego upozorio je da Amerikanci ne žele novi rat. 'Ljudi žele pristupačnije stanove i zdravstvenu skrb, a ne bombardiranje Havane', rekao je.

Strah od novih migrantskih valova

Analitičari upozoravaju da bi potpuni kolaps kubanskog društva zbog blokade mogao izazvati novi veliki migrantski val prema SAD-u.

Istodobno upozoravaju da bi eventualna vojna intervencija izazvala ozbiljan otpor i moguće civilne žrtve.

Iako je kubanska vojska slabije opremljena nego nekada, stručnjaci smatraju da bi američka vojna akcija mogla biti mnogo složenija i krvavija nego što Trumpova administracija očekuje.