POVRATAK NA POSAO

Saborski zastupnici više će boraviti u saborskim klupama?

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 17.09.2012 20:28
  • Objavljeno 17.09.2012 u 17:34
Hrvatski sabor

Hrvatski sabor

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Davor Pongračić

Nakon dva mjeseca odmora saborski se zastupnici, sukladno Ustavu, vraćaju u saborske klupe u kojima bi bez prestanka trebali raspravljati do Svih Svetih. Iako na dnevnom redu 5. sjednice u ovom sazivu imaju zasad 65 točaka, zakonski prijedlozi čine samo nešto više od polovice, dok ostatak otpada na izvještaje o radu raznoraznih državnih tijela, strategije i odluke. Među njima je i strategija razvoja zdravstva do 2020. te Zakon o boravištu, dok se uvrštavanje ratifikacije sporazuma Tuđman – Izetbegović na dnevni red tek očekuje

Zastupnici će jesensko zasjedanje, odnosno novu sjednicu započeti tradicionalnim aktualnim prijepodnevnom na kojem će postavljati pitanja premijeru Zoranu Milanoviću i članovima Vlade. Sukladno pravilima, pravo na postavljanje pitanja ima 40 zastupnika, a koliko će koja stranka dobiti pitanja, obračunava se po omjeru zastupljenosti u Saboru. Koji će pak zastupnik dobiti pravo postavljanja pitanja odlučuje se ždrijebom dan ranije.

Kreće evidencija dolazaka zastupnika!

Kada sutra ujutro budu ulazili u Sabor, zastupnike će dočekati i novina elektronskog evidentiranja, koja je do sada bila rezervirana samo za ostale saborske zaposlenike i stalno akreditirane novinare.

Evidencija dolazaka na plenarne sjednice bit će objavljivana svakodnevno i na saborskim stranicama, a na zahtjev saborskih klubova moći će se objavljivati i evidencija dolazaka na sjednice odbora.

Iako bi evidencija mogla natjerati pojedince da se češće pojavljuju na saborskim sjednicama, činjenica je da kazne za nedolazak nema, iako se spominjala ideja novčanog kažnjavanja. Zasad će se zastupnici koji 'markiraju' samo suočiti s javnom sramotom ili eventualnom kaznom koju će im građani udijeliti na izborima.

Nakon što na 'aktualcu' izrešetaju članove Vlade pitanjima, zastupnici će krenuti i na konkretan posao. Prva točka dnevnog reda bit će im potvrđivanje skidanja imuniteta HDZ-ovom Petru Čobankoviću zbog afere Planinska. Podsjetimo, prije dva tjedna saborsko je Mandatno-imunitetno povjerenstvo odobrilo zahtjev DORH-a za pokretanje kaznenog postupka u kojem se Čobankovića tereti za zlouporabu položaja i ovlasti. USKOK bivšeg ministra poljoprivrede, a kasnije i ministra regionalnog razvoja tereti da je zajedno s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i bivšim HDZ-ovim zastupnikom Stjepanom Fiolićem Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva prodao nekretninu u Planinskoj ulici po znatno većoj cijeni od tržišne, pri čemu je država oštećena za 37,9 milijuna kuna.

Iako je MIP bio ovlašten da za vrijeme dok Sabor ne zasjeda donese odluku o skidanju imuniteta koja je odmah stupila na snagu, saborski zastupnici sukladno poslovniku obvezni su takvu odluku potvrditi na prvoj sjednici.

Na raspravi u Saboru, i to već ovaj tjedan, trebao bi se naći i Zakon o boravištu, koji ukida pojam prebivališta te uvodi trajno i privremeno boravište. 'Često se događalo da ljudi imaju osobne iskaznice s lažnom adresom, a MUP ih nije mogao odjaviti s te adrese bez njihovog osobnog zahtjeva. Sad se uvodi trajno i privremeno boravište. Trajno boravište će građani prijaviti kada su negdje trajno nastanjeni i u tom mjestu imaju obiteljske, profesionalne, socijalne, kulturne i druge interese, dok će privremeno boravište prijaviti oni koji nemaju namjeru trajnog nastanjenja u određenom mjestu, i to na najviše godinu ili iznimno na dvije godine', rekao je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, predstavljajući zakon na Vladi.

No, najviše veselja zakon je izazvao u Ministarstvu uprave, koje će zahvaljujući izmjenama konačno moći i srediti popis birača. 'Primjerice, ovim pravilima možemo dovesti u red i popis birača koji ćemo usporediti s popisom stanovništva te se nadamo da će sljedeći izbori biti regularniji. Naime, oko 190.000 hrvatskih državljana izvadilo je putovnicu u inozemstvu, a usto nisu izvadili i osobnu iskaznicu, premda imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. Od 190.000, za 60.000 osoba je istekla osobna iskaznica, od čega je samo 3.800 zatražilo produljenje, dok 40.000 nikada nije ni tražilo osobnu iskaznicu. Tako da razmišljamo da ograničimo popis birača na one koji imaju osobne iskaznice, a u inozemstvu na one koji se aktivno registriraju', kazao je prije koji mjesec ministar uprave Arsen Bauk, a njegove riječi potvrđene su jučer najavom iz Ministarstva da se s popisa birača briše gotovo 340 tisuća osoba koje nemaju osobnu iskaznicu.

Zastupnici će na ovoj sjednici uskladiti niz zakona s europskom pravnom stečevinom. Uglavnom se radi o financijskim i gospodarskim zakonima poput Zakona o koncesijama, izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, izmjenama Zakona o trošarinama te izmjenama Zakona o trgovačkim društvima. Upravo izmjene ovog posljednjeg omogućit će osnivanje jednostavnog društva, i to za samo 10 kuna, što u Vladi smatraju dobrim projektom posebno za samozapošljavanje. Jednostavna društva imat će obvezu zadržavanja dijela dobiti u rezervama ili kroz investicije, a s vremenom će moći i rasti u puno veća trgovačka društva. S druge strane, vlasnici većih tvrtki kojima pada na pamet preoblikovanje u takvo jednostavno društvo to neće moći učiniti.

Čak tri izmjene zakona ticat će se vlastodržaca, odnosno prava saborskih zastupnika, državnih dužnosnika i predsjednika RH. Izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika te izmjenama Zakona o pravima i dužnostima državnih dužnosnika trebalo bi se nakon prestanka mandata zastupnicima i dužnosnicima omogućiti povratak na posao koji su obavljali prije nego što su stupili na funkciju. Istu stvar predviđaju i izmjene Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike nakon prestanka obnašanja dužnosti. Izmjenama se osim mogućnosti povratka na prijašnji posao, aktualnom i budućim predsjednicima RH korištenje ureda, službenika i vozača nakon odlaska s dužnosti skraćuje na rok od pet godina. Jednako tako izmjenama zakona propisuje se da će se predsjedniku mirovina određivati prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a prema nekim procjenama predsjedniku bi se mirovina smanjila sa 22.000 na 8.800 kuna.

Osim na zakone, zastupnici će dobar dio vremena ove sjednice morati posvetiti i izvještajima raznih državnih institucija, ali i oporbenim prijedlozima, od kojih je pet predložio Klub zastupnika Hrvatskih laburista, dok jedan prijedlog dolazi iz HDZ-a.

Posla će za zastupnike biti i na odborima, koji će uskoro, prema najavama potpredsjednika Sabora Josipa Leke, biti popunjeni vanjskim članovima. Naime, Sabor će već ovaj tjedan raspisati javni poziv za vanjske članove, koji u radnim tijelima nemaju pravo glasa no imaju pravo raspravljanja, a u odborima bi trebali služiti kao 'stručni savjetnici'.

Do kraja godine trebalo bi se popuniti i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Tijekom ljeta bio je otvoren natječaj na kraju kojeg je Sabor zaprimio gotovo 200 prijava osoba koje bi voljele biti članovi povjerenstva i provjeravati imovinu, bankovne računa i dioničarske udjele državnih dužnosnika i zastupnika za 17 tisuća kuna mjesečno. Saborski Odbor za izbor i imenovanja uskoro bi trebao objaviti listu kandidata koji su prošli formalne uvjete, nakon čega će članovi Odbora sa svakim obaviti razgovor i to na javnoj sjednici, a kandidati će uz to morati proći sigurnosne provjere, što bi moglo trajati do tri mjeseca.


SVI ČEKAJU RATIFIKACIJU SPORAZUMA TUĐMAN - IZETBEGOVIĆ

Iako formalno još nije na dnevnom redu za saborsku raspravu, u Vladi obećaju da će sporazum Tuđman - Izetbegović uskoro, možda već u listopadu, stići u Sabor na raspravu. Najava ratifikacije već je digla na noge i neke stručnjake, ali i većinu oporbe, koja smatra da bi ratifikacijom ovakvog sporazuma pristali na ucjene iz Sarajeva koje bez potvrđivanja sporazuma ne dozvoljava izgradnju Pelješkog mosta. Osim toga, u oporbi smatraju da se sporazum mora ratificirati dvotrećinskom većinom svih zastupnika, no vladajući se s time ne slažu.

Naime, kako je više puta istaknuo potpredsjednik Vlade za unutarnji i vanjsku politiku Neven Mimica, sporazumom se ne mijenjaju granice (što bi tražilo izglasavanje dvotrećinskom većinom), nego se one samo utvrđuju. Iako iz vladajuće stranke još uvijek nisu konkretno kazali kako će glasovati kod ratifikacije, smatraju da se Hrvatska mora držati svojih obveza i poštivati međunarodno pravo i ugovore.

'Vlada će uputiti sporazum na ratifikaciju uskoro, u primjerenom roku, ali će to učiniti ne zato što bi to bio dio nekakvog dogovora, bilo s BiH ili zbog nekakvog pritiska iz Bruxellesa, nego zato što držimo da međunarodno pravo i međunarodne sporazume treba poštivati i dovesti do pune funkcije. Na Vladi je da sve potpisane međunarodne sporazume pošalje na ratifikaciju, a na Saboru je hoće li ih ratificirati. Kod ovog sporazuma je samo pitanje hoćemo li ga potvrditi u cijelosti ili dokinuti u cijelosti i početi iznova pregovore o utvrđivanju granice s BiH', kazao je prošli tjedan Mimica.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi