rasprava u saboru

Oporba i dio vladajućih u ovome se slažu: Treba ukinuti doprinose HOK-u

27.05.2026 u 14:27

Bionic
Reading

I oporba je uz vladajuće pozdravila u srijedu predložene izmjene Zakona o obrtu, ocjenjujući ih pozitivnim iskorakom prema obrtnicima, uz poziv na ukidanje obveznog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) te omogućavanje rada nedjeljom malim obrtnicima

Zastupnici su u raspravi istaknuli kako izmjene donose pozitivan iskorak, uključujući olakšavanje rada obrtnika nakon odlaska u mirovinu i lakšeg nasljeđivanja obrta, no dio oporbe smatra da prijedlog ne ide dovoljno daleko u smjeru deregulacije.

Klub SDP-a pozdravlja izmjene koje idu u smjeru olakšavanja rada obrtnika nakon odlaska u mirovinu, rada obitelji te lakšeg nasljeđivanja obrta, no do drugog čitanja traže da doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori koji se sada smanjuje s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, postane dobrovoljan.

Kristina Ikić Baniček (SDP) smatra da bi primjereniji naziv predloženog zakona bio "Zakon o čudnovatom kljunašu", ustvrdivši kako mu je jedini cilj smisliti opravdanje za postojanje glomazne i birokratizirane Hrvatske obrtničke komore.

"Programi i materijalni uvjeti za rad nove Majstorske škole se propisuju Zakonom o obrtu, umjesto Zakonom o strukovnom obrazovanju, očito da se Obrtničkoj komori ne izuzme jedina javna ovlast koju ima, odnosno posljednje moguće opravdanje za održavanje obveznim komorskog doprinosa", ustvrdila je SDP-ova zastupnica.

I vladajući HSLS traži ukidanje obveznog komorskog doprinosa

Za ukidanje obvezne članarine HOK-u založio se i vladajući HSLS. "Gospodarstvu u ovom trenutku krize ne trebaju nikakvi dodatni nameti, pogotovo poput obveznih članarina HOK-u ili HTZ-u, koje uvijek najteže pogađaju male poduzetnike i obrtnike", kazao je Darko Klasić (HSLS), podsjetivši na ukidanje članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Daliboru Pausu (IDS) sporno je smanjenje komorskog doprinosa za tek tri eura, "za vrijednost jedne kave" te je predložio uvođenje dobrovoljnog varijabilnog dijela doprinosa u iznosu do 0,5 posto, za područne obrtničke komore i udruženja obrtnika te financiranje namjenskih i konkretnih projekata.

Marin Živković (Možemo!) ocijenio je "ciničnim" obrazloženje da će smanjenje komorskog doprinosa dovesti do povećanog angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore u pružanju usluga članovima.

"Sada mi je malo jasnija logika da milijune prebacujete na Medikol i druge zdravstvene institucije jer očito mislite da ako javno zdravstvo ima manje novca, da će i ono biti angažiranije, proaktivnije i kvalitetnije u pružanju usluga. Možda je to ista logika za najavljeno kresanje plaća učitelja, medicinskih sestara i doktora na koje upozoravaju sindikati", ustvrdio je Živković.

Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatra da bi trebalo razmotriti oportunost obveznog komorskog doprinosa, ali i razmjernost zabrane rada nedjeljom za male obrtnike, naglašavajući kako omogućavanje 16 radnih nedjelja ne utječe jednako na velike trgovačke lance koji imaju više trgovina disperziranih u više mjesta, pa tako mijenjaju koja će koju nedjelju raditi, dok mali obrtnici imaju samo jednu.

Pozivu da se malim obiteljskim obrtima omogući rad nedjeljom pridružio se i Klasić (HSLS).

Iz Kluba Centra, NPS-a i GLAS-a zatražili su da se do drugog čitanja razmotre primjedbe po pitanju omogućavanja rada nedjeljom, ali i pitanje izjednačavanja obrtnika-umirovljenika s drugim radnicima jer nemaju mogućnost rada u smanjenom opsegu uz punu mirovinu.

Ledenko (Most): Obrt je temelj hrvatskog gospodarstva

Iz Kluba Mosta ocjenjuju da predložene izmjene neće bitno promijeniti položaj obrtnika te pozivaju na smanjenje birokracije i porezno rasterećenje, uključujući potpore za prijenos poslovanja među generacijama.

"Obrt je jedan od temelja hrvatskog gospodarstva, ovo je i demografsko par excellence pitanje. Ako želimo snažan obrt, moramo obrtnike osloboditi suvišnog tereta države. Tražimo jednostavnije propise, stabilnija pravila i manje birokracije", poručio je Ivica Ledenko.

Magdalena Komes (HDZ) naglasila je kako izmjene Zakona stvaraju stabilniji i moderniji zakonodavni okvir te omogućuju rasterećenje obrtnika uz očuvanje uloge Hrvatske obrtničke komore. "Jedno od najvažnijih pitanja današnjice je pitanje strukovnog obrazovanja, HOK više od 31 godine sudjeluje u obrazovanju novih generacija obrtnika. Smanjenjem doprinosa obrtnici se rasterećuju, a istovremeno se zadržava funkcionalan sustav", navela je.