Saborski odbor istražit će zapošljavanje u SOA-i od 2006. do danas

'SDP je dao modificirani prijedlog da se radi nadzor nad SAO-om od 2006., ali i ukupnoj kadrovskoj politici, da se usporede kriteriji, pravila, norme po kojima se vodi ta politika, odnosno kako su pravila definirana da se vodi kadrovska politika i da se ustanovi je li to tako rađeno ili ne. Nakon rasprave dogovoreno je i išlo je u zaključak da se će nakon SOA-e raditi nadzor i u ostalim službama sigurnosno-obavještajnog sustava', kazao je nakon zatvorene sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost predsjednik tog tijela Miroslav Tuđman.

Za posao provjere jesu li svi zaposleni u SOA-i ispunjavali zakonske i sigurnosne kriterije Odbor je oformio i radnu skupinu u kojoj će biti HDZ-ovi Miroslav Tuđman i Tomislav Čuljak, SDP-ovi Igor Dragovan, Igor Rađenović i Franko Vidović, HNS-ov Milorad Batinić te HDSSB-ov Dinko Burić.

S obzirom na to da je nadzor kroz Odbor za unutarnju politiku inicirao SDP, novinari su potpredsjednika tog tijela, SDP-ova Igora Dragovana upitali je li SDP-u sporan samo slučaj koji se spominje u medijima (op. a., zapošljavanje Marija Malića) ili smatraju da je općenito potreban nadzor.

'Sigurnosno-obavještajni aparat izuzetno je osjetljivo pitanje. Na to su ljudi najviše osjetljivi, jer žele potpuno povjerenje u represivni aparat da radi sve po zakonu. Onog trenutka kada se dogodi neki eksces u represivnom aparatu, zvoni zvono za uzbunu i svi oni koji imaju odgovornost, kako zakonsku ili političku, moraju provesti nadzor zato da bi građani bili mirni, da sustav funkcionira po zakonu, po pravilima i u interesu građana. To je ključ cijele priče. I ako postoji opasnost ili se reklo da su primani ljudi u sustav a da nisu ispunili temeljne kriterije, treba istražiti je li to istina i utvrditi zašto se to dogodilo', kazao je Dragovan.

Upitan može li se reći da je ugrožena nacionalna sigurnost ako se utvrdi da su napisi u medijima točni, Dragovan je rekao da će na to moći odgovoriti tek nakon što nadzor bude završen.

Da će se tek vidjeti je li nacionalna sigurnost bila ugrožena, smatra i Miroslav Tuđman. 'Vidjet ćemo što će se utvrditi, jer su neki članovi Odbora iz vladajuće koalicije dovodili u pitanje je li to točno citiranje dokumenata, postoje li ti dokumenti uopće. S druge strane, sama ta tema otvara niz drugih pitanja - ako su primani ljudi bez provjera, što su oni radili, jesu li oni bili izvori curenja podataka, odnosno što su radila druga vodstva da to spriječe. Prema tome, iz vašeg pitanja slijedi i odgovor, odnosno tražit će se i odgovor na to jesu li curili dokumenti i imaju li agencije evidenciju o curenju dokumenata i što su poduzele', rekao je Tuđman.

Novinari su Tuđmana upitali je li tijekom rasprave na odboru uopće problematizirano kako je povjerljivi dokument dospio u medije.

'To se u okviru diskusije pokušalo izbjeći, tako da mi imamo zapravo jedan zakon koji je dosta neodređen o tome. Prethodni zakon iz 90-ih godina točno je navodio tko je nadležan da pokrene postupak ako curi dokument s državnom tajnom, službenom tajnom ili vojnom tajnom; tada je bila i druga klasifikacija, danas toga nema. Tako da zapravo danas nemamo evidenciju koliko je dokumenata iscurilo, tko je pokrenuo istragu, što je utvrđeno i to je očigledno jedan od propusta u definiranju uopće sustava nacionalne sigurnosti', rekao je Tuđman.

Podsjetimo, prošli tjedan Novi list je, pozivajući se na dokumente, objavio da je bivši čelnik SOA-e Tomislav Karamarko u toj agenciji zaposlio Marija Malića, brata novinara Gordana Malića, iako ovaj nije prošao sigurnosnu provjeru i poligraf. Tada su u SDP-u odmah ustvrdili da je na taj način Karamarko ugrozio nacionalnu sigurnost, a u priču se uključio i predsjednik Ivo Josipović ustvrdivši da u službama radi više osoba rodbinski povezanih s medijima, političarima ili drugim djelatnicima sigurnosnog sustava. Zbog svega je najavio i sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, kada se premijer vrati iz Australije.