Hrvatski sabor u četvrtak će, u drugom čitanju, raspravljati o novom zakonu o otocima koji treba unaprijediti položaj i život otočana, njih oko 128 tisuća, koliko ih je prema popisu iz 2021. godine živjelo na 52 naseljena otoka i poluotoku Pelješcu.
Novim zakonom predviđa se unaprijediti i nastaviti postojeće mjere, ali i uvesti nove. Mjere koje se unaprjeđuje su prometna povezanost kroz subvencioniranje cestovnog i pomorskog prijevoza za otočane, opskrba otočana pitkom vodom, infrastrukturni razvoj otoka.
Zakon donosi mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima, odnosno otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, kakva su, primjerice, duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto.
Zadržava se postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te uvodi nova mjera usmjerena na digitalnu i zelenu tranziciju otočnih gospodarstvenika.
vezane vijesti
Financiranje analitičkih istraživanja
Zadržava se i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, novost je da će se sufinancirati i troškovi analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.
Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Sufinancirat će se razlika troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom kakvi su sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu sredstava općinama i gradovima za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava.
Državni i javni sektor godinama ulaže značajna sredstva u razvoj otoka, samo u 2024. uložio je 527,3 milijuna eura, od čega je 500,5 milijuna bespovratno, a 27 milijuna čine kreditna sredstva HBOR-a i HAMAG-BICRO-a.
Gledano u duljoj perspektivi, od 2006. do 2024. godine, država je u otoke uložila 6,09 milijardi eura, a samo u razdoblju vlada premijera Andreja Plenkovića, od 2016. do 2024., više od četiri milijarde eura.
