Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, izrazio je zadovoljstvo sastankom GSV-a i visokim stupnjem konsenzusa, kako je rekao, između socijalnih partnera.

'Ono što smo stavili na stol na GSV-u je treći paket mjera koji se tiče očuvanja radnih mjesta. Manje više smo se usuglasili oko ovih sektora koji su najpogođeniji. Radi se o sektorima turizma, hotelijerstva, ugostiteljstva, prijevoza osoba, organizatora kulturnih i sportskih priredbi te su tu i turističke agencije, rekao je na početku ministar Aladrović u Otvorenom.

Dodaje da su ostali sektori veliku većinu poteškoća prebrodili.

- Situacija nije laka, ali poslovna aktivnost je značajno olakšana u posljednje vrijeme, dodaje ističući da smo u fazi da se nisu niti počele konzumirati mjere za svibanj. Dodaje da se može razgovarati i o promjenama što se tiče drugih sektora, promijeni li se epidemiološka situacija ili neke druge okolnosti, no da javne financije nemaju "beskonačan izvor sredstava" i da se moraju fokusirati samo na one najpogođenije.

Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja, kaže da ne zna je li on bio na istom sastanku o kojem govori ministar.

- Moram priznati da mi se čini da nismo bili na istom sastanku. Taj visoki stupanj konsenzusa, ja ga se ne sjećam. Sjećam se da je bio konsenzus oko toga da se prijevoznici uključe u priču i da se dio prerađivačke industrije uključi u priču. Sve ostalo, ostalih osam do 10 pitanja ili problema ili se nismo složili ili smo ostavili za kasnije. Ključna točka neslaganja jest treba li proširiti sektore ili ići diferencirano unutar sektora.

Ribić se dotaknuo pitanja turizma. Naveo je sljedeći primjer.

- Cijene su i veće nego što su bile lani i preklani. Baš zanimljivo. To znači, ako zadrže tako visoke cijene, računaju na državnu potporu. S visokim cijenama neće povećati promet, pasti će im prihod za više od 50 posto i kvalificirat će se za državnu potporu. Što mi sada trebamo raditi? Mi smo sugerirali da se ide vrlo diferencirano, rekao je RIbić.

Aladrović smatra da Ribić ne govori točno jer državne mjere rješavaju samo mali segment njihovog problema. Dodaje da podaci s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da tvrtke u svibnju zapošljavaju ljude. - Ekonomija funkcionira i nešto radi, dio jesu sezonski radnici, ali tu se radi i o prerađivačkoj industriji, trgovini... Očito vide da postoji "svjetlo na kraju tunela".

Ribić tvrdi da je oko 20 posto sredstava ukupnih sredstava potpore, dakle oko dvije milijarde kuna, otišlo subjektima kojima nije trebalo, koje su imale jako dobre zalihe, primjerice Valamar Rivieri s 306 milijuna kuna dobiti prošle godine, Sport kladionicama, Hanza mediji, M-San grupi, Croduxu...

'To je ogroman gubitak sredstava jer se neke stvari nisu napravile dovoljno diferencirano ni precizno', kazao je Ribić.

Postavio je i pitanje kakav su doprinos ovoj krizi dali najbogatiji ljudi u Hrvatskoj. To je, kaže, normalno pitanje u svim civiliziranim zemljama. Oni nisu ničim opterećeni, a imamo 200 milijardi kuna štednje na računima, a 90 posto te štednje drži 10 posto stanovnika.

'Nitko ne misli da im se uzme, ali su se mogle lansirati obveznice koje bi ti ljudi možda i svojevoljno uzimali', kazao je Ribić.

Ministar Aladrović ne slaže se s procjenom od 20 posto 'izgubljenih' sredstava. 'Ulaziti u svaku pravnu osobu i je li ona opravdano uzimala ili ne, je li to moralno ili ne, zaista je u ovom trenutku bespredmetno. Mi smo imali vrlo jasnu mjeru kojoj je cilj očuvanje radnih mjesta. Mi smo to postigli. Da li je ta mjera savršena - nije, ali idemo je svi zajedno stvoriti savršenom', rekao je Aladrović.

Ivan Bračić, HUP - Udruga malih i srednjih poduzetnika, pohvalio je Vladine mjere iz ožujka, kada su bile jednostavne, brze i dostupne. Sada se vodi rasprava što dalje.

'Ova tri mjeseca sigurno je održana gospodarska aktivnost ovim mjerama. Nije u interesu poslodavcu riješiti se radnika. Danas je stabilizirano poslovanje, ali što će biti dalje? Mnogi sektori ovise u turizmu, nek se održi prerađivačka industrija, ali integralno, ne jednom mjerom', kazao je Bračić.

Dodaje da svakako treba pomoći prerađivačkoj industriji te ističe da granica za pomoć ne bi trebala biti pad prihoda od 50, već 20 posto. - Mrtvacu ne treba infuzija, ističe.

Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak, komentirao je donesena prva dva paketa mjera te treći paket koji je predstavljen na današnjoj sjednici GSV-a.

- Prvi i drugi su učinili svoje u datim okolnostima. Pravo je pitanje može li se tu stati. Postavlja se pitanje što je s realnom ekonomijom, ističe Mladen Vedriš dodajući da je sasvim jasno, a što je navela i Europska komisija, da je likvidnost i osiguranje za mala i srednja poduzeća uvjet za opstanak tvrtki. Očekivao sam veći akcent upravo na taj dio. Očekivao sam da će treći paket biti kompleksniji, direktniji, da će više govoriti oko pojedinih specifičnih sektora što može napraviti, kako da im pomogne da posluju. Taj je dio posla puno zahtjevniji. Ne vidim uz dužno poštovanje "takav software" koji promišlja i koji je sposoban donijeti takav paket.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.