NEUOBIČAJEN POTEZ

Rektor od sveučilišta dobio najviše; ne vidi ništa sporno

Damir Boras

Damir Boras

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i ove je godine dobio jedan od većih iznosa iz sredstava za financiranje istraživačke djelatnosti što ga dodjeljuje institucija kojoj je na čelu

Prema tabeli objavljenoj na stranicama SuZga odobreno mu je 58.460 kuna, što je samo 20 kuna manje od najvećeg iznosa odobrenog u području društvenih znanosti.

Boras se i ranije redovno prijavljivao na natječaje i dobivao solidne iznose. U 2014. odobren mu je maksimalan iznos od 60.000 kuna.

Godine 2013. dobio je 73.000 kuna, no tada par njegovih kolega s Filozofskog fakulteta dobilo značajno više; najviše Ante Čović – 108.600 kuna.

Tako se to vani ne radi

Poznavatelji našeg sustava reći će da navedeni iznosi u ovoj priči zapravo i nisu sporni sami po sebi. Znanstvenici dobivaju sredstva u skladu sa svojim financijskim planom. Ona se samo odobravaju ili ne odobravaju, a ove godine odobrena su u određenom postotku praktički svima. U nekim područjima taj je postotak bio 100 posto, a u društvenim se znanostima kretao od 50-ak do 70-ak posto. Borasu su odobrena s visokih 73,1 posto.

Ono što neki članovi naše akademske zajednice smatraju pravim problemom jest to što u našem sustavu ne postoje nikakvi mehanizmi vrednovanja; što sveučilište dijeli novac svima neovisno o ikakvim znanstvenim kriterijima. Sve što znanstvenici u natječaju moraju priložiti jest financijski plan. U usporedbi s drugim državama to je u znanstvenom smislu problematično. Primjerice, znanstvenici u Norveškoj dobivaju sredstva u skladu s onime što su napravili i objavili u prošloj godini – ovisno o tome u kojim časopisima, s kolikim faktorima utjecaja, zajedno s kolikim timom ljudi itd. U takvim sustavima također su maksimalno onemogućene situacije u kojima bi dekani ili rektori mogli utjecati na ishode i visine iznosa u procesima dodjele sredstava.

Sukob interesa?

Druga stvar koju bi neki u ovoj priči mogli vidjeti kao etički spornu jest činjenica da se Boras natjecao s pozicije rektora.

Njegov prethodnik dr. sc. Aleksa Bjeliš za svoja dva mandata u rektoratu od 2006. do 2014. nije se nijednom sam natjecao za sredstva.

'Prije svega nisam imao vremena da vodim neku istraživačku grupu. No bio sam aktivan sekundarno', rekao je za tportal.hr Bjeliš koji smatra da natjecanje s pozicije rektora koji upravlja sveučilištem za sredstva koja odobrava sveučilište ipak može biti sporno zbog mogućeg utjecaja na ljude koji odlučuju o financiranju.

'Uvijek bi trebalo procijeniti sukob interesa, i to od slučaja do slučaja. Ako se netko natječe za neki međunarodni projekt, to je potpuno legitimno, no kada se dodjeljuju sredstva samog sveučilišta, onda to može biti sporno', rekao je Bjeliš.

Boras: To su smiješne, radikalne ideje

Boras smatra da u njegovom sudjelovanju u natjecanju nema ništa sporno jer bi u protivnom svaki profesor čim zasjedne na funkciju na sveučilištu morao odustati od svoje znanstvene karijere.

'Ja sam i dalje profesor, znanstvenik i predstojnik katedre na Filozofskom fakultetu. Ja i dalje imam ugovor s fakultetom i imam kabinet. Rektorat je također dio sveučilišta i ja sam dio sveučilišta', objasnio je Boras.

'Svaki dekan i svaki rektor u tom bi smislu mogao biti u sukobu interesa. To bi značilo da bih se odmah čim prihvatim neku takvu funkciju morao odreći znanstvenosti. S druge strane nitko ne može biti rektor a da istovremeno nije znanstvenik i profesor. To pitanje je stoga contradictio in adjecto i pomalo je zločesto. Ono se koristi za napade na ljude i za njihovo isključivanje iz mehanizama potpore. Sukobi interesa postali su sada velikom temom. No oni se jednostavno mogu rješavati isključivanjem ljudi iz postupka odlučivanja. Ja osobno nisam imao pojma da su mi sredstva odobrena jer nisam sudjelovao u tom procesu', rekao je Boras.

Kao loš primjer radikalnog pristupa rješavanju problema sukoba interesa ističe Zakladu za znanost.

'Prošle godine ta je zaklada na jednu moju prijavu odgovorila da ne mogu biti član znanstvenog tima koji se natjecao za sredstva jer sam u međuvremenu izabran za rektora. To je glupost prve vrste. Bunio sam se, međutim iz zaklade nije stiglo nikakvo priopćenje. Zaklada takve probleme ne rješava, a to su radikalne ideje. Problemi se u demokratskim postupcima, ako su transparentni, mogu lako spriječiti. Ja sam za to da se uvijek radi postupak stručne recenzije peer review i da se vidi tko valja, a tko ne. Naše sveučilište je transparentno', poručio je rektor.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!